Koliko ste puta čuli za izreku vrijedan kao Japanac? Upravo nam je od Japanaca poteklo mnogo teorija, prakse, filozofija o biznisu i radu uopšte. Koliko Japanci cijene rad i koliko su predani u poslu, govore i sljedeće stare poslovice iz zemlje izlazećeg Sunca.

Sreća pomogne nekad, a rad – uvijek.
Onoga ko marljivo radi, ni nebo ne može učiniti prosjakom.
Hiljadu dana da naučim, 10.000 dana da usavršim.
Laki počeci pripremaju tešku sutrašnjicu.

Svima je poznato da je poslovnu filozofiju KAIZEN među prvima primjenila kompanija Toyota nakon Drugog svjetskog rata, kada je japanska privreda bila u sunovratu, istrošena i unazađena zbog gubitaka izazvanih ovim događajem.

Da bi uvidjeli svoje nedostatke i pronašli način da auto-industriju podignu na noge, Toyota je 1949. godine u posjeti kompaniji Ford u SAD otkrila izuzetne sisteme, tehnologije, ali i velike nedostatke i nelogičnosti. Toyota je potom riješila da iskoristi ono što je vidjela i da uvede u svoje poslovanje nešto sasvim novo – KAIZEN.

Filozofija KAIZEN-a je u tome da se radi na kontinuiranom unapređenju ne samo proizvodnje ili samo jednog sektora u kompaniji, nego cjelokupnog sistema, ljudi, odnosa, procesa. KAIZEN treba shvatiti tako da se svaki dan iskoristi za poboljšanje nečega.

Nikada nije bilo bolje vrijeme da budete političar. Međutim, još bolje vrijeme je da budete inženjer mašinskog učenja koji radi za političara.

Kroz savremenu istoriju, politički kandidati imali su vrlo ograničen broj alata za „ispipavanje pulsa“ glasačkog tijela. U pravilu je instinkt bio taj koji je odnosio prevagu nad podacima kada je bilo u pitanju osmišljavanje izbornih kampanja.

Međutim, današnji kandidati u ponudi imaju jednu potpuno novu informatičku oblast koja je unijela revoluciju u politiku. „Veliki podaci“ (big data) danas svima koji bi htjeli da se kandiduju omogućavauju da maksimizuju efikasnost kampanje. Međutim, to ni izbliza nije sve - već iz današnje pozicije moguće je jasno vidjeti sljedeći nivo -korišćenje vještačke inteligencije (AI) u izbornim kampanjama i, generalno, političkom životu.

Sistemi mašinskog učenja zasnovani su na statističkim metodama koje automatski mogu identifikovati obrasce u prikupljenim podacima. Ovi sistemi već sada, na primjer, mogu predvidjeti koji će zakoni proći u američkom Kongresu uz pomoć algoritamske analize teksta zakona, kao i drugih varijabli, kao što je broj sponzora ili period u godini kada je zakon predstavljen u Kongresu.

Vještačka inteligencija pažljivo se koristi u političkim predizbornim kampanjama kako bi bolje angažovala birače i pomogla im da budu više informisani o ključnim političkim pitanjima.

Prevođenje web sajta ima značajan uticaj na poslovanje. Da je tome tako pokazuje i istraživanje koje je provela konsultantska kuća Common Sense Advisory, u kojem je jasno dokazano da su firme koje su više investirale u prevođenje tokom 2011. godine ostvarile značajniji rast prihoda u odnosu na svoje konkurente. U istraživanju je takođe dokazano da su kompanije koje su povećale svoje budžete za prevođenje tokom 2011. imale 1,5 puta veću vjerovatnost za povećanje ukupnih prihoda. Valja napomenuti da je istraživanje rađeno na uzorku Fortune 500 kompanija, odnosno 500 najznačajnijih kompanija na svijetu.

Najviše svog vremena, moderan čovjek provodi koristeći mobilni telefon, tablet ili neki drugi oblik prenosivog uređaja koji će mu omogućiti pristup informacijama u trenutku kada su mu one potrebne.

Upravo iz tog razloga, korišćenje mobilnih aplikacija danas je prekretnica na tržištu u gotovo svim oblastima poslovanja. Mobilne aplikacije sa sobom nose velike benefite pomoću kojih možete lako pratiti vaše potrošače a samim tim im što bolje im prezentovati, a kasnije i plasirati svoj proizvod.

Ovo su značajniji benefiti mobilnih aplikacija u modernom poslovanju:

1. Izgrađuje lojalnost između potrošača i brenda;
2. Pojačava "brand awareness";
3. Povećava online prisutnost;
4. Povećava pristupačnost prosječnom korisniku;
5. Povećava mogućnost prisutnosti s više platforma što dovodi različite korisnike.

Brojni novinski naslovi i izvještaji o poslovanju ukazuju na činjenicu da je prevara široko rasprostranjena pojava koja ugrožava mnoge činioce, od prevarenog pojedinca pa do same države. Kako tragati za krivcem?

Prevare ugrožavaju poslovanje kompanija na mnogo razičitih načina, ne samo zbog finansijske štete već znatno kvare sliku te kompanije u očima javnosti i srozavaju moral zaposlenih.

Prevare u bankarstvu i sličnim oblastima, čije su žrtve i klijenti, imaju izuzetno velike posljedice za sve učesnike u lancu, a najviše je ugrožena kompanija. Na osnovu sprovedenih istraživanja dokazano je da u prosjeku organizacije gube 7 do 10 odsto godišnje dobiti zbog prevara, a samo mali procenat ovih gubitaka organizacija uspije da povrati.

U cilju sprečavanja daljeg porasta ove vrste kriminala, od izuzetnog je značaja mogućnost otkrivanja načina na koji je prevara učinjena, kao i identifikacija počinilaca.

Ključnu ulogu u otkrivanju kriminalnih radnji koje počine tzv. „bijele kragne“ ima forenzička revizija i savremeni digitalni forenzički alati.

Šta se podrazumjeva pod elektronskom demokratijom? Ona ne podrazumjeva samo elektronsko glasanje, razgovor sa političarima preko Tvitera ili pristup važnim dokumentima onlajn. Njen revolucionarni koncept bi podrazumjevao aktivnu diskusiju između države i građana i zajedničko odlučivanje o svakom zakonu ili odredbi. To bi ličilo na direktnu demokratiju, koja je postojala u staroj Grčkoj.

Na primjer, zamislite situaciju da u gradu Banjaluka, treba da se donese odluka da li će se u naselju Borik na mjestu dječijeg igrališta izgraditi Crkva. Možda još bolji primjer je pitanje uklanjanja rampe za automobile na rekreativnoj zoni Banj brdo.

Umjesto da to političari lokalnog nivoa rješavaju sami među sobom, glas bi se dao svim punoljetnim stanovnicima tog naselja. Makar i da ih ima više hiljada, oni ne bi morali da budu prisutni u zgradi skupštine na referendumu, već bi se ulogovali u određenu aplikaciju i tamo iznijeli svoj stav i komentarisali tuđe prijedloge. Nakon javnog razmatranja, mišljenje većina bi presudilo.

U posljednje vrijeme sve češće možemo čuti za četbotove (eng. chatbot). Njihova svrha je da se unaprijedi korisnička podrška ili poveća kapacitet usluga koje nude. Ako je u pitanju napredniji četbot, onda se radi o jednom obliku vještačke inteligencije gdje je softver sposoban da "razgovara" sa ljudima razmjenom tekstualnih poruka.

Pri tome se uspješnost četbota mjeri time koliko je sposoban da se predstavi kao stvarna osoba.

U pitanju je pronalaženje načina da se unaprijede servisi tako što će, prirodnim jezikom, korisniku biti pružena usluga ili pomoć. Osim što ima psihološki efekat jer je čovjeku prirodniji osjećaj komunikacije sa drugim ljudima nego sa mašinama, značajno je i to što korisnik za pronalaženje rješenja ne mora da pretražuje baze znanja i prolazi kroz dug i zamoran proces otkrivanja problema.

Četbotovi se, kako napreduje razvoj vještačke inteligencije, sve češće koriste za različite namjene i potrebe. Osim očigledne – pružanje 24/7/365 korisničke podrške, ozbiljna primjena je i edukacija. Postoji nekoliko veoma uspješnih primjera u kojima učenici pri izradi domaćih zadataka mogu da se "obrate" virtuelnim nastavnicima i postave pitanje vezano za gradivo koje obrađuju.

Takođe, učenje stranih jezika jedna je od oblasti gde su četbot rješenja značajno uznapredovala. Još jedna grana primjene je u industriji igračaka i video igara gdje se koriste za razvoj zapleta scenarija koji nisu pravolinijski i predefinisani, već zavise od odgovora i reakcija igrača.