Klub je koji je svojim rezultatima proslavio grad na Vrbasu širom svijeta. Mnogi kažu da su prije čuli za Beneša, Josipovića, Vujkovića, Batara nego za samu Banjaluku.

BK Slavija je osnovan 1960. godine a prvi predsjednik kluba je bio Gojko Krstanović. Na početku je Slavija radila u okviru preduzeća Rudi Čajavec.

Bokseri Slavije po mnogome se izdvajaju od ostalih klubova iz regiona. U bivšoj SFR Jugoslaviji, banjalučki bokseri su bili nosioci tadašnjeg boksa. Bili su ekipni šampioni a i davali su mnogobrojne reprezentativce.

I nakon raspada SFRJ nastavljena je tradicija pa su Banjalučani dominanti u BiH. Međutim, to je daleko od onog starog kvaliteta koji je bio u samom evropskom i svjetskom vrhu.

Za prvi maj, došao sam u Etno selo – muzej Ljubačke Doline, sa namjerom da zavirim u XVIII i XIX vijek. Da otkrijem kako su i na koji način su živjele naše prabake i pradjedovi…

Krajnje zanimljivo izgleda putovanje kroz vrijeme gdje domaćin Nedeljko objašnjava kako i zašto su se pravili neki objekti bez kojih nijedno tadašnje domaćinstvo nije moglo da funkcioniše, dalje priča o načinu na koji se obrađivala zemlja, koji su se alati koristili za izradu oruđa, o bogatoj numizmatičkoj kolekciji i o ostalim predmetima iz etno muzeja skupljenih širom Republike Srpske, Srbije, BiH…

Etno selo – muzej Ljubačke Doline se prostire na površini od oko 2 hektara u selu Ljubačevu, na oko 17km udaljenom od Banja Luke.

Osnovan je po zamisli Nedeljka Brankovića 28. juna 2010. godine.

Ime Ljubačke doline je po prirodnim udubljenjima u zemlji prečnika i dubine i do nekoliko stotina metara. Doline su koncentrisane na cijelom ljubačkom polju i kao takve ne postoje nigdje u Evropi.

Etno selo Ljubačke doline zamišljeno je i postavljeno kao muzej na otvorenom sa namjerom da pokaže život jedne zadruge sa ovih prostora, njenu tradicionalnu arhitekturu, materijalnu kulturu i pokućstvo sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka.

Boks je blagotvoran. Bilo da vam je petnaest ili pedeset, poslije osnovne obuke neophodne za boks -- postupka koji Džojs Kerol Outs naziva "fantastičnim potčinjavanjem samog sebe" - bićete tjelesno čvršći nego ikada.

Ne možete boksovati a da ne očvrsnete, kao što ne možete plivati a da se ne pokvasite. Ne možete ni u šta udarati tri minuta - u vreću, u krušku, u fokusere, a svakako ne u drugo ljudsko biće - bez dobrog kardiovaskularnog stanja. Ništa ne podstiče srce, ne ubrzava krv i ne otčepljuje vene kao boks.

Ne možete ni primiti jak udarac u stomak ako dole nosite mekani pivski jastuk. Boks poznaje bezbrojne varijante trbušnjaka i trenirajući boks radićete na stomačnim mišićima koliko biste i na jogi ili pilatesu. Boks ubija pivski stomak i budi trbušne mišiće.

Boksu se morate posvetiti, ne možete boksovati kad vam dođe. Boks nije skijanje ili ronjenje, nije nešto čime se možete baviti jednom godišnje na odmoru. Boks nije čak ni kao fudbal ili tenis - ne možete se baviti boksom povremeno u parku kad je sunčan dan. Boks, čak i na amaterskom, rekreacionom nivou, iziskuje predanost, disciplinu i izdržljivost.

Najnoviji izvještaj američke Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala (NSA) pokazao je da je tinejdžerima potrebno vrlo malo IT vještina da postanu sajber-kriminalci.

U izvještaju, u koju je uvid imao „Independent”, navedeno je da mladima danas na raspolaganju stoji veliki broj ilegalnih hakerskih alata, onlajn i video uputstava zahvaljujući kojima mladi vrlo lako ulaze u svijet sajber-kriminala.

Prosječan uzrast mladih prestupnika iznosi 17 godina, a agencija (NSA) navela je da, suprotno opšte rasprostranjenom mišljenju, glavni motivi za to najčešće nisu krađa, ucjena, niti seksualno uznemiravanje. Ono što je mladima potrebno jeste osjećanje ostvarenosti i građenje reputacije u zajednici.

Veliki broj tinejdžera tako posjećuje forume gdje idolizuju starije članove i trude se da zadobiju poštovanje ostalih korisnika djeljenjem stečenog znanja u vezi sa hakovanjem.

NSA je uvjeren da su ispravni uzori, mentori i mogućnost da stečene vještine primjene u pozitivne svrhe ono što mlade ljude može da odvrati od sajber-kriminala.

Dženet se oduvjek bojala raka, zbog toga je na kraju i oboljela. Sama kaže da je strah prizvao njenu bolest. Istraživanja su pokazala da pretjerani strah može dovesti do brojnih bolesti, među kojima su i teška oboljenja poput raka. Ali to se ne odnosi na osobe koje strah doživljavaju kao svog saveznika i učitelja, kaže dr Lisa Rankin.

U tom slučaju u njihovom se organizmu stvara drugačija reakcija na strah.

Nije toliko važno osjećate li strah koliko je važan način na koji ga vi sami doživljavate. Tako su istraživanja pokazala da se puno češće razboljevaju ljudi koji, osim što su izloženi stresu, ujedno vjeruju da taj stres štetno djeluje na njihovo zdravlje. 

Kao ilustraciju toga, dr Rankin navodi slučaj pacijentkinje Dženet. Ta žena se oduvjek bojala raka, bolnica i liječenja. 

Sve je radila kako se ne bi teško razboljela - uzimala je vitamin D, nosila zaštitu od sunca, jela brokuli…

Uprkos tome dobila je rak, i to, kako je sama zaključila - iz čistog straha, odnosno zato što ga se panično bojala.

Tokom liječenja raka morala se suočiti sa svojim najdubljim strahovima. Na kraju je svoj strah prigrlila i prihvatila kao saveznika, a to je dovelo do njenog konačnog izlječenja. 

Moodle (akronim od Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment) besplatan je i Open source softver za digitalno učenje.

Ovakvi sistemi poznati su pod nazivom virtualno okruženje za edukacije – Virtual Learning Environment (VLE) ili sistem za upravljanje učenjem – Learning Management System (LMS).

Veoma je popularan o čemu svjedoči podatak iz decembra 2014. godine kada je bilo registrovano oko 70 miliona korisnika i gotovo 7,5 miliona seminara unutar tih sistema.

Sistem Moodle se koristi u raznim okolinama, od edukacijskih ustanova, malih, srednjih i velikih kompanija do javne i državne uprave. Najčešća funkcija mu je prenijeti sadržaj za učenje što većem broju korisnika bez potrebe da se okupljaju u učionicama i salama.

Danas, kad je tempo života izuzetno ubrzan, korisnici često nemaju vremena doći na edukaciju i potrošiti radni dan na seminar. Ovakva platforma čini znanje dostupno svima kojima je to potrebno, s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji pristup internetu.

Programerima je ostavljena mogućnost stvaranja modula za proširivanje funkcionalnosti. Tako danas postoje hiljade raznih dodataka, kvizova, izvještaja i ostalih elemenata koji proširuju sistem i čine ga još upotrebljivijim i prilagodljivijim za svako okruženje i priliku.

SSL sertifikat (eng. Secure Sockets Layer), poznat i pod nazivom Digitalni sertifikat, je standardna bezbjednosna tehnologija koja kreira bezbjednu vezu između web sajta i internet pregledača (eng. browser) posjetioca.

Obezbjeđujući da svi podaci u okviru ove konekcije budu sigurni i privatni, SSL enkripcija sprečava hakere od krađe privatnih informacija, kao što su brojevi kreditnih kartica, imena i adrese.

SSL je najviše korišćeni bezbjednosni protokol u svijetu i osim zaštite podataka sa platnih kartica, koristi se i za bezbjedno prijavljivanje na internet sisteme, elektronsku poštu i povezane aplikacije, veze između klijenta i web servera, transfere datoteka i dr.

Ukoliko prodajete proizvode ili usluge putem svog web sajta i prihvatate kreditne kartice online, potreban vam je SSL sertifikat kako biste obezbjedili svoj sajt. Takođe, ukoliko ne prodajete ništa na Internetu, ali želite da povećate kredibilitet svog sajta, jedan od sertifikata obavezno zakupite i instalirajte.

Svi koji su imali sreću da odrastaju početkom ’80tih godina prošlog vijeka sjećaju se fenomenalnog stripa „Alan Ford“ koji opisuje avanture tajne grupe TNT, družine skupljene „s konca i konopca“, spremne da rizikuje život prilikom hvatanja opasnih kriminalaca za malu (ili nikakvu) platu.

Jedan od glavnih junaka, vođa grupe TNT, poznatiji kao „Broj 1“, povremeno bi ušao u raspravu sa nekim na položaju… I kad god druga strana nije željela da mu izađe u susret on bi izvadio malu crnu knjižicu u kojoj se nalaze neke kompromitujuće informacije; suočavanjem druge strane sa sopstvenim „prljavim vešom“ brzo bi promjenio ishod pregovora u svoju korist.

Još tada, prije nego što sam znao da postoji nešto što se zove CRM, pomislio sam kako bi bilo sjajno da svako do nas ima svoju „malu crnu knjižicu“ u kojoj hronološki zapisuje važne događaje. Danas znam da je ovako nešto neophodno, ne kao djelo pojedinca, već kultura ponašanja koja treba da preovladava u preduzeću.

CRM je pojam koji označava skraćenicu engleskih riječi Customer Relationship Management (Upravljanje odnosima sa klijentima). Klijenti ne moraju obavezno da budu kupci.