Ženiš se pre tridesete, jer tako treba.
Normalan si.
Imaš dvoje dece.
Diplomu.
Posao.
Račune za struju.
Račune za telefon.
Letovanje od deset dana.
Možda 15.
Escape weekend u Beč.
Plus zdravstveno osiguranje.
Plus životno osiguranje.
Penzijsko osiguranje.
Račune za grejanje.
Žuriš kući iz kancelarije.
Danas je nedelja.
Vodiš ljubav svake druge nedelje.
Sa ugašenim svetlom.
Mirno.
Misionarski.
Nekada i četvrtkom kada ti otkaže psihijatar.
Budi normalan.

Ideja pokretanja sopstvenog biznisa želja je ili težnja velikog procenta radnih ljudi u Republici Srpskoj. Pitanje toga da li će ona ostati samo želja, postati težnja ili će se, u krajnjem (i najboljem) slučaju, ostvariti u formi onoga što nazivamo “privrednom djelatnošću” zavisi od mnogo faktora.

U moru tih faktora, specifičnih i drugačijih za svakoga od nas, postoje neki koji su nam svima zajednički, i - nisu tako dobri. To su loša informisanost i strah od administrativnih peripetija. Iz ugla grupe prijatelja, koja je sa “nulte” tačke, sa Kafkinim strahom u kostima krenula na ovaj put, a koja danas iza imena biznisa, smišljenog za kafanskim stolom, ponosno nosi taj famozni “d.o.o.”, ovim tekstom ćemo pokušati raspetljati čvorove, pojasniti procese i, u krajnjoj liniji, pokušati pomoći nekome od vas da uspješno pokrene i registruje svoj biznis.

Pri registraciji firme u Republici Srpskoj, najčešće biramo između dvije opcije: društvo sa ograničenom odgovornošću (D.O.O.) ili samostalni preduzetnik (S.P.).

Razlike su velike, i vrlo ih je bitno znati.

Društvo sa ograničenom odgovornošću je jedna od vrsta privrednih društava, definisanih Zakonom o privrednim društvima Republike Srpske. U pravnom smislu, D.O.O. je pravno lice, a odgovornost osnivača za obaveze D.O.O. je samo do visine osnivačkog uloga.

Sa druge strane, S.P. je fizičko lice koje obavlja jednu od preduzetničkih djelatnosti definisanu Uredbom o preduzetničkim djelatnostima objavljenom u Službenom glasniku Republike Srpske, a odgovornost za obaveze iz poslovanja snosi cjelokupnom svojom imovinom.

Rekreativno bavljenje sportom traži učestalost vježbanja bar 2 do 3 puta sedmično. Ako idemo na neke od grupnih treninga tipa boks, teretana ili za žene aerobik, potrebno je izdvojiti uglavnom 60 min. Isto toliko vremena je potrebno ako vozimo bicikl, rolere ili jednostavno trčimo u prirodi.

Ako izračunamo u časovima utrošenim na rekreaciju, nama je dakle potrebno otići na rekreaciju 3x sedmično, ukupno 12x mjesečno. Zbir vremena koje potrošimo je 12 časova na mjesečnom nivou tj. za naše zdravlje, lijepo tijelo i manje negativne energije treba optimalno uložiti 12 časova mjesečno - sve za više smijeha i radosti…

Za one koji nemaju ovoliko slobodnog vremena na raspolaganju, sačinio sam u fotografijama Vodič za sjajan MINI trening u 4 minute koji možete preuzeti.

Pored toga što se sastoji iz niza jednostavnih i dobro poznatih vježbi, može da se radi kod kuće ili bilo gdje drugdje i može zamijeniti naporni trening u teretani u trajanju od sat vremena. Takođe, ovde nije riječ o broju ponavljanja, već o vremenu za koje ćete jednu vježbu uraditi.

Koje vježbe treba da radite i koliko?

1. Čučnjevi: 60 sekundi
2. Sklekovi: 30 sekundi
3. Planinar (u izdržaju): 30 sekundi
4. Naizmjenični iskoraci: 60 sekundi
5. Skokovi: 60 sekundi

Uradite što više ponavljanja u datom vremenu i ne paravite pauze između vježbanja. Ukoliko želite da produžite trening, uradite još jednu seriju sa pauzom od minut.

Informacione tehnologije su zadrle u svaku poru našeg života, pa tako i u poljoprivredu i u industrijsku proizvodnju mesa i mesnih prerađevina. Vjeruje se da će baš one pomoći ljudima da se prehrane, jer se očekuje da će nas do 2050. godine biti dve do tri milijarde više, a prirodnih resursa će biti manje. Tehnologije će zahtjevati od čovjeka da bude ekonomičan, da poštuju dobroditi životinja, kao i sva pravila u vezi sa zagađivanjem.

Smatra se da će se u bliskoj budućnosti i na našim prostorima primjenjivati sljedeće informacione tehnologije, kada je riječ o mesnoj industriji:

  • 3D štampači;
  • dronovi;
  • senzori za individualni monitoring;
  • vještačka inteligencija;
  • virtuelna stvarnost;
  • roboti;
  • Internet of Things...

Internet of things su tehnologije koje primjenjujemo danas. Predstavljaju prikupljanje što više podataka sa farme, koje se potom smještaju u bazu i pretvaraju se u raspoloživu informaciju. Slika je u realnom vremenu, pa farmer ne mora da bude prisutan na farmi. Pristup je omogućen preko mobilnih telefona - to su dodatne oči, uši i ruke za rukovođenje proizvodnjom.

Brojni su razlozi za osnivanje grada, ali osnovni je potreba da velik broj ljudi živi na malom prostoru što zahtijeva razvijenu organizaciju života.

Grad ima vodeću ulogu u razvoju zajednica ljudi, jer on udovoljava nizu potreba pojedinca i društva.

Najvažnije funkcije grada su: stanovanje, rekreacija, trgovina - industrijasaobraćaj i zdravstvena njega.

Po mom skromnom mišljenju, šta grad treba da sadrži ili posjeduje:

e-Uprava strateški je izbor Vlade Estonije i cilj joj je poboljšati konkurentnost zemlje te povećati dobrobit njenih građana. Njihov san je imati što je moguće manju vladu, ali vladu koja je dostupna 24 časa dnevno. Tu su još i digitalni identiteti dostupni svim građanima Estonije, bezbjedna i efikasna razmjena podataka, te visokokvalitetne baze podataka. Zahvaljujući digitalnom potpisivanju dokumenata, svaki Estonac godišnje u prosjeku uštedi pet radnih dana. To je kao da svake godine dobijete dodatnu sedminu dana godišnjeg odmora.

Digitalna transformacija bilo koje zemlje predstavlja društvenu i bihevioralnu promjenu. Velike promjene ponašanja u društvu, poput prihvatanja elektrosnkog identiteta, ne može promovisati isključivo javni sektor – važan je i angažman privatnog sektora jer upravo oni pružaju većinu usluga koje ljudi svakodnevno koriste.

Ključ je izgradnja infrastrukture koja će privatnom sektoru biti od koristi i koju će zatim promovisati svojim korisnicima. Ključni pokretači biće banke, telekomi, komunalna preduzeća i sl.

Estonija gradi infrastrukturu nove generacije kako bi naše kompanije mogle izgraditi kvalitetnije i efikasnije poslovanje, a ljudi živjeli kvalitetnije i jednostavnije.

Bilo ih je puno poteškoća sa kojima se Estonija suočila tokom prelaska na digitalno okruženje i još uvijek ih ima. Većina ih je povezana sa brzim razvojem tehnologije i pristupom internetu. Treba spomenuti i regulativu te brzinu kojom se ona mijenja.

S obzirom na to da se sve više naših podataka prenosi u digitalni svijet, neizbježno je zapitati se što je sa bezbjednošću i zaštitom naše privatnosti. Osim toga, uskoro će na snagu stupiti i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR).

Estonci vjeruju e-rješenjima i svakodnevno ih koriste. Gotovo se sve transakcije povezane sa državom obavljaju digitalno – izdavanje recepata, povrat poreza ili otvaranje preduzeća.

Prema Strategiji razvoja industrije informacionih tehnologija za period od 2017. do 2020. godine, srpska industrija softvera nalazi se između 30. i 50. mjesta na svjetskim listama što predstavlja možda najbolji rezultat srpske privrede u proteklim godinama. To je jedna od ocjena iz Analize uslova konkurencije na tržištu softvera i računarske opreme na teritoriji Srbije, koju je sprovela Komisija za zaštitu konkurencije.

Za potrebe analize identifikovana su dva relevantna tržišta u okviru šireg tržišta informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), tržište veleprodaje softvera i tržište veleprodaje hardvera (računara i računarske opreme). U Komisiji ocjenjuju da, IKT igraju najvažniju ulogu kako u proizvodnji i ekonomiji, tako i u svim ostalim sferama života pojedinca i društva u cjelini.

Izvozni prihodi od ovih usluga u periodu od 2008. do 2015. godine su utrostručeni, a prihodi od kompjuterskih usluga povećani su četiri puta. Podaci iz analize pokazuju da se godišnje u Srbiji otvori više od 200 IT firmi, a prosječna IT firma ima manje od deset radnika i godišnji prihod po zaposlenom od 80.000 evra.

Republički zavod za statistiku sproveo je u 2016. godini, po metodologiji Evrostata, dva istraživanje o upotrebi IKT.

Prvo istraživanje se odnosilo na domaćinstva i pojedince, a drugim su bila obuhvaćena preduzeća.

Podaci kažu da čak 99,8 procenata preduzeća u Srbiji koristi računar u svom poslovanju koliko ima i internet priključak.

Tehnologija je uveliko promijenila način na koji živimo, komuniciramo, radimo i obrazujemo se, a kako bi se ljudi bolje nosili s tim promjenama, pogotovo u poslovnom svijetu, potrebno im je omogućiti kontinuiranu i cjeloživotnu edukaciju. Više o tome na ovom linku.

Vrijeme tradicionalne edukacije i učenja koje bi ljudima omogućilo vještine koje će moći primjenjivati tokom cijelog života pripada prošlosti te se, zbog velikog napretka tehnologije, značajnih promjena i novih poslova ljudi trebaju fokusirati na konstantno obrazovanje tokom cijelog života koje bi pratilo te promjene i omogućilo im konkurentnost na tržištu rada.

Kada govorimo o tehnološkoj edukaciji, najčešće spominje kodiranje (čitaj razvoj softverskog koda), ali iako je ono "vitalna komponenta" IT edukacije, postoje brojne digitalne vještine koje ljudi mogu (trebaju ili čak moraju) naučiti i koje mogu primjenjivati u brojnim poslovima.

Gotovo polovica poslova u razvijenim državama danas zahtjeva poznavanje umjerenih digitalnih vještina i u budućnosti će se taj procenat sigurno povećavati tako da će ljudi biti primorani naučiti ih kako bi se mogli zaposliti ili ostati na trenutnim poslovima.

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Prijatelji sajta

Povežite se

Zar se još nismo povezali? Ako ne, kriv sam što vam do sada nisam pokazao sljedeće magične linkove: