Početkom zimske sezone, u servisima za prodaju i montažu guma prodavci i montažeri imaju pune ruke posla, dok vozači zamjenu guma na svojim četvorotočkašima čekaju i po sedam dana.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, pozivajući se na odredbe pravilnika kojim se reguliše saobraćaj u zimskim uslovima napominju da se samo u vozilima sa ljetnim gumama i potrebnom dubinom gazećeg sloja (4 milimetra) moraju nalaziti i lanci.

Dakle, samo u ovom slučaju, lanci nisu obavezni.

Međutim, obzirom na probleme sa kojima se vozači susreću u zimskom periodu, za vrijeme obilnijih snježnih padavina, naročito na planinskim prevojima, kada se zbog snijega na kolovozu ne mogu kretati, pa u pokušajima se zaglave na putu, popriječe se vozilom i blokiraju put i samim tim ugrožavaju bezbjedno odvijanje saobraćaja, savjetuje se svim vozačima, da bez obzira na zakonske obaveze, pored zimskih guma na točkovima u prtljažniku svog vozila uvijek imaju lance spremne za postavljanje na vozilu u slučaju potrebe.

Sedmu godinu zaredom Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske organizuje Festival nauke, koji će biti održan 14. i 15. novembra 2017. godine. Prvi dan Festivala je izožbeni i biće organizovan u Domu omladine u Banjaluci od 10 do 19 časova - bio, vidio, oduševio se, a drugi dan je svečana akademija u Dječijem pozorištu Republike Srpske, od 19 časova. Tema Festivala nauke 2017 je vještačka inteligencija.

Na zanimljiv i dopadljiv način predstavnici fakulteta sa univerziteta u Republici Srpskoj kao i srednjih škola predstaviće različite eksperimente i demonstracije iz nauke.

Pametna lutka za usavršavanje studenata medicine, eksprimenti sa prelamanjem svjetla, tornado u boci, HD ruka, ključanje vode na niskim temperaturama, magnetni krevet, prezentacija novog helikopterskog simulatora... samo su neki od sadržaja koji očekuju posjetioce Festivala.

Tu su i zanimljiva predavanja: „Čovjek vs. bakterije – opasnosti u kuhinji!" prof. dr Jelene Ćirić sa Veterinarskog fakulteta iz Beograda i predavanje mr. Ivane Pandžić, kustosa-arheologa Muzeja RS, o arheološkim praksama i znanjima u digitalnom okruženju.

Sa djecom o mogućnosti da ih neko odvuče na stranu i dira po intimnim dijelovima tijela treba razgovarati od najranije dobi, još u predškolskoj dobi. To svakako trebaju činiti roditelji, ali to treba biti i dio odgoja u vrtiću i školi. Pritom ne trebamo djecu pretjerano plašiti.

Dovoljno je reći im da se "nekoj djeci može dogoditi da ih osoba koju ne poznaju ili neko ko im ne želi dobro odvede na stranu i dira po intimnim mjestima koja inače niko ne smije dirati", kaže psiholozi.

Psiholozi dodaju kako sa mlađim djetetom nije dovoljno samo razgovarati, nego i vježbati takve situacije kroz igru, mirno, tako da se dijete previše ne preplaši, ali da shvati kako se i takve stvari događaju.

- Prije svega, učite sa djetetom kako glasno reći 'ne' i glasno vikati upomoć. Takođe, naučite ga da odmah pokuša potrčati do prve odrasle osobe kako bi zatražilo pomoć. Dijete bi svakako moralo znati svoje ime i adresu i broj mobilnog telefona barem jednog roditelja, ili u džepu imati papirić na kojemu piše koga treba kontaktirati ako se izgubi ili zatraži pomoć, dok starija djeca moraju znati broj Policije.

- Jako je važno da postavite određena pravila, jer djeca najviše vole pravila. Naučite ih da su intimni dijelovi tijela oni koje pokrivamo kupaćim kostimom i da te dijelove njihovog tijela smiju dirati samo mama i tata dok ih kupaju, ili doktor dok ih pregledava i niko drugi. Naučite dijete da se ti dijelovi tijela ne smiju pokazivati u javnosti i da to niko ne smije od njih tražiti, te da i oni sami ne smiju dirati tuđe dijelove tijela - kažu psiholozi.

Tajna društva golicaju maštu javnosti već vekovima. Tajna društva često se temelje na okultizmu i misticizmu, kao na primjer Red istočnog hrama, Zlatna zora i Rozenkrojcer.

Mističnim elementima obiluje i masonsko udruženje, kao i brojna studentska tajna društva koja su vrlo popularna u Americi. Gotovo sva tajna društva insistiraju na međusobnom pomaganju, posebno u poslu, po „rođačkom“ principu.

Slobodne zidare, iluminate i templare smo dobro upoznali zahvaljujući filmovima i knjigama, ali postoji mnoštvo ekskluzivnih društava koje svoje postojanje drže u najvećoj tajnosti, i iz sene kroje našu sudbinu.

Po teorijama zavjera, ovih pet tajnih društva vladaju svijetom.

Poreska politika jedan je od najvažnijih faktora privrednog razvoja zemlje. Što je poreski sistem jednostavniji, privreda će se lakše i brže razvijati. Fondacija za poreze (Tax Foundation) objavila je Međunarodni indeks poreske konkurentnosti za 2017. godinu.

Ovo istraživanje mjeri svake godine poreske regulacije i složenost u zemljama Organizacije za privrednu saradnju i napredak (OECD). Riječ je o 35 razvijenih svjetskih ekonomija među kojima se Republika Srpska nažalost još uvijek ne nalazi.

Četvrtu godinu u nizu na vrhu tabele najjednostavnijih poreskih sistema među ovih 35 zemalja nalazi se Estonija s maksimalnim brojem bodova. Kako ističu u fondaciji, izvrsnost estonskog poreskog koda je u četiri pozitivne stvari: ima stopu od 20 odsto na dobit koja se naplaćuje samo u slučaju kad se dobit isplaćuje vlasnicima kompanije, a ne kad se reinvestira.

Druga stvar, Estonija takođe ima flat tax od 20 odsto na dohodak, ali on se ne odnosi na dohodak od dividende.

Treća stvar, porez na imovinu u Estoniji se odnosi samo na zemljište, ne i na ostalu imovinu. I četvrto, Estonija ima poreski sistem koji se zasniva na teritoriji zemlje, što znači da su od oporezivanja izuzeti prihodi ostvareni izvan Estonije (uz nekoliko izuzetaka).

Da se grad širi na sve strane govori i podatak da Banjaluka danas ima ukupno 601 ulicu i da je za proteklu deceniju dobila čak 135 novih. Podaci su to Gradske uprave, iz koje su naveli da je 2006. bilo 466 ulica, a danas 601. Taj broj bi ove godine mogao biti i veći jer iz nekoliko naselja koja se najviše šire smatraju da brojni ogranci treba da se pretvore u ulice, odnosno da dobiju naziv.

Na teritoriji grada registrovano je 65.000 putničkih motornih vozila, a uključujući autobuse, kamione i motocikle, taj broj se penje na 81.000. Pored svega toga, godišnje se u gradu evidentira 2.000 novoregistrovanih vozila, plus 1.200 novih vozača učesnika u saobraćaju.

Postavlja se pitanje da li ovakvu dinamiku rasta broja motornih vozila, prati i unapređenje saobraćajne infrastrukture.

Neophodno je planirati a potom izgraditi takvu infrastrukturu koja bi umnogome rasteretila saobraćaj i spriječila saobraćane gužve. To znači da se nove ulice ali i stare koje sam obilježio pod hitno moraju unaprijediti da imaju četiri kolovozne trake (po dvije u svakom smijeru).

Ovo je moj prijedlog za izvršenje budžetskih sredstava za 2017 ali i prijedlog za Plan budžeta za 2018. i 2019. godinu.

Uvećajte sliku kako bi ste vidjeli koje ulice smatram da su prioritet broj jedan za proširenje.

Za industriju u BiH/Republici Srpskoj izdvaja se tek 20 odsto iznosa ukupnih sredstava iz podsticaja iako se smatra jednom od perspektivnijih grana privrede, pokazala je Analiza budžetskih poticaja privredi u 2015. g. sa prijedlogom mjera za unapređenje procesa dodjele koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.

Za oblast industrije izdvojeno je blizu 22 miliona evra, što je čini drugom rangiranom oblašću po izdvojenim podsticajnim sredstvima, odmah nakon poljoprivrede. Poređenja radi, u 2013. g. za industriju dodijeljeno je 33 miliona evra, a u 2014. g. 18 miliona evra.

Najzastupljenije podgrane industrije u podsticajima u 2015. g. su prehrambena s 33%, drvna s 27% i industrija građevinskih materijala s 13%. Najmanje zastupljene grane su hemijska i IT industrija.

U skladu sa stavovima privrednika, najperspektivnije podgrane industrije su metalna, zatim drvna i namjenska industrija, te IT industrija.

Iako je IT industrija prepoznata kao jedna od najperspektivnijih grana, IT sektoru podsticaj je dodijelila samo jedna lokalna zajednica i taj podsticaj čini 0,08% učešća u podsticajima za industriju.

Mladi ljudi upravo su najviše zainteresovani da rade u ovom sektoru u odnosu na druge kategorije društva, a i okrenutiji su ka novim tehnologijama. Regionalna razvojna organizacija SERDA utvrdila je da 60 - 70 % radne populacije u IT sektoru čine mladi kadrovi, do 35 godina.

Oblast informacionih i komunikacionih tehnologija ima gotovo 3% zaposlenih, a ova oblast stvara 4,6% BDP-a, što je čini produktivnijom od nekih drugih oblasti industrije. Prosječna plata u IT industriji je i do 50% viša od prosječne plate.

Svijet je danas globalizovan i bez granica. Povećana potrošnja popraćena je intenzivnijom trgovinom čiji se volumen povećava. Istovremeno se sve više trguje na međunarodnom nivou. Rast digitalne privrede uzrokuje revoluciju u svakodnevnom životu i poslovnim modelima, a to ne utiče samo na tradicionalne privredne, političke, upravljačke, provedbene i poslovne modele, nego i na poreske i carinske uprave.

Digitalizacija je pospješila prekograničnu razmjenu i ubrzala njen razvoj. Razvoj poslovnih modela odražava činjenicu da preduzeća danas posluju potpuno drugačije nego u vrijeme kada su osmišljeni međunarodni poreski i carinski propisi. Npr. danas za prodaju robe i usluga nije nužna fizička prisutnost na tržištu, a to znači da može biti teško utvrditi poresku osnovicu na tom tržištu ili porijeklo robe u carinske svrhe.

Potrošač može naručiti robu iz cijelog svijeta jednim klikom. Zato se tržišni obuhvat povećava, cijene se uopšteno govoreći snižavaju te nastaju nove prilike, a ujedno se remete postojeći poslovni modeli – internet prodavnice efikasnije reaguju na potražnju. Važno je reći da to ne dovodi samo do povećanja trgovine nego i do njene fragmentacije jer se u proces uključuju nove stranke koje nisu uvijek upoznate sa poreskim i carinskim obvezama ili mogu strukturisati svoje poslovanje kako bi zaobišle te obveze.

Dakle, ovo nikako ne ide jedno sa drugim. Foto: Profimedia

Iako se čini kao nevažan dio odjeće, većina ljudi se slaže da loš izbor čarapa može da pokvari prvi utisak o nekoj osobi...

Bez obzira da li ih kupujete ili birate sami, ili to za vas radi neko drugi (majka, žena, djevojka) za vas su ova osnovna pravila kombinovanja čarapa s ostatkom odjeće. I ne, pitanje izbora čarapa nije vezano za to da li i koliko pratite modu i modne trendove.

BIJELE ČARAPE SU SAMO I ISKLJUČIVO ZA SPORT
Možda postoji opcija u kojoj se bijele čarape nose i izvan sportskih aktivnosti i osim uz sportsku odjeću, ali mi ih se ne možemo sjetiti. Ako vi znate, možete nositi bijele čarape. Ali ako niste sigurni radije izaberite neke druge. Čak i uz teksas bijele čarape nisu dobar izbor.

ELEGANTNE CIPELE ZAHTJEVAJU I ELEGANTNE ČARAPE
Ako ćete da obujete elegantnije cipele, odjelo i slično, nikako uz to nemojte uzeti sportske čarape, nezavisno koje su boje. Nije dovoljno da su to crne čarape, bitan je i materijal. Sportske čarape su obično deblje, a uz odjela uzmite finije, tanje čarape.

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Povežite se

Zar se još nismo povezali? Ako ne, kriv sam što vam do sada nisam pokazao sljedeće magične linkove: