Da se grad širi na sve strane govori i podatak da Banjaluka danas ima ukupno 601 ulicu i da je za proteklu deceniju dobila čak 135 novih. Podaci su to Gradske uprave, iz koje su naveli da je 2006. bilo 466 ulica, a danas 601. Taj broj bi ove godine mogao biti i veći jer iz nekoliko naselja koja se najviše šire smatraju da brojni ogranci treba da se pretvore u ulice, odnosno da dobiju naziv.

Na teritoriji grada registrovano je 65.000 putničkih motornih vozila, a uključujući autobuse, kamione i motocikle, taj broj se penje na 81.000. Pored svega toga, godišnje se u gradu evidentira 2.000 novoregistrovanih vozila, plus 1.200 novih vozača učesnika u saobraćaju.

Postavlja se pitanje da li ovakvu dinamiku rasta broja motornih vozila, prati i unapređenje saobraćajne infrastrukture.

Neophodno je planirati a potom izgraditi takvu infrastrukturu koja bi umnogome rasteretila saobraćaj i spriječila saobraćane gužve. To znači da se nove ulice ali i stare koje sam obilježio pod hitno moraju unaprijediti da imaju četiri kolovozne trake (po dvije u svakom smijeru).

Ovo je moj prijedlog za izvršenje budžetskih sredstava za 2017 ali i prijedlog za Plan budžeta za 2018. i 2019. godinu.

Uvećajte sliku kako bi ste vidjeli koje ulice smatram da su prioritet broj jedan za proširenje.

Buddy system” tj. Sistem drugarstva – postupak u kome dvije osobe, funkcionišu i rade stvari kao jedna cjelina (drugari), tako da su u stanju da prate i pomažu jedno drugom.

"Buddy" sistem na poslu

Šta je važno kompanijama kada primaju nove zaposlene? Da se oni što efikasnije integrišu i što brže postanu maksimalno produktivni.

Svakome su prvi dani, pa i nedelje ili mјeseci, izazovni u novoj sredini. Sјetite se svih svojih početaka, jasno Vam je koliko bi Vam značilo da ste imali nekoga ko je tu baš za Vas i ko bi Vas uputio u sve detalje.

Zato je važan dio izgradnje sistema na kojem uviјek radimo uspostavljanje „buddy“ sistema u kompanijama. Svakom novom zaposlenom treba dodeliti Buddy-ja, dodeljenog „drugara“ novog zaposlenog.

Ovo dakle predstavlja jedan preporučljiv model kojim se novozaposlenima olakšava upoznavanje sa kulturom organizacije, na način da se novozaposlenima dodjeljuju kolege sa nekoliko godina iskustva rada u organizaciji, koje ih upućuju u organizaciju, organizacionu kulturu i vrijednosti, organizacione prakse, običaje, i nepisana pravila - koja postoje, a nisu obuhvaćena formalnim procedurama i pravilnicima - nekoga ko je zadužen da mu pomogne da što brže i lakše postane dio kompanije/tima i potpuno se uključi.

U toku je sanacija Zelenog mosta u banjalučkom naselju Obilićevo. Planirano je da ovaj most bude zatvoren za saobraćaj do kraja juna 2017. Za vrijeme izvođenja radova pješacima je omogućen prelazak preko mosta. Budžetom grada za sanaciju je izdvojeno oko 100.000 KM.

E sada, pitanje o kome treba dobro razmisliti je da li Grad treba da se samostalno upušta u ovakve skupe - neplanirane projekte, jer se na taj način troši novac koji je u budžetu planiran za druge važne projekte.

Ukoliko bi se ispoštovala preporuka Instituta za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, onda bi to značilo da bi Zeleni most ubuduće mogli da koriste samo pješaci jer hitne popravke koje bi omogućile saobraćanje vozila nisu ekonomski isplative i dugo bi trajale.

Ova ideja ima za cilj da zajedno učinimo da se odnosimo prema sportu kao prema faktoru koji gradi društvo, vaspitava djecu i mlade i pozitivno utiče na formiranje njihovog karaktera.

Način razmišljanja, sistem vrijednosti i svijest ljudi skloni su promjenama. Te promjene počinju od lidera, uzora ili idola koje neko društvo ima.

Sportski uzori imaju ogroman uticaj na omladinu i utiču ne samo na njihovo buduće sportsko opredjeljenje, već i preuzimaju njihove modele ponašanja.

Iako u Republici Srpskoj i Gradu Banjaluka se promovišu talenti, treba se uložiti dodatan napor da se mladima ponudi niz sportskih aktivnosti kroz organizaciju što većeg broja sportskih manifestacija, međunarodnih turnira, trening kampova na kojima bi bila uključena djeca iz naše republike i našeg grada, ali i dovedeni brojni drugi gosti.

iceskating

Dvorana bivšeg Šoping centra, poslije skoro četiri decenije, konačno će biti u službi sporta, za šta je i bila namijenjena kada je pravljena.

Objekat Šoping centra formalno je vraćen gradu, a Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske donijela je rješenje o knjiženju imovine na grad.

Gradska uprava već je zatražila tehnička dokumentacija kojom raspolaže Tehnička škola kako bi sve pripremili za rekonstrukciju dvorane.

Jedan stambeni blok u Pekingu, sastoji se od 30 identičnih zgrada. Zgrade imaju 30 spratova i dva ulaza.

Pod pretpostavkom da svaka etaža ima 3 stana, lako je izračunati koliko jedan stambeni blok ima stambenih jedinica.

Da ne zaboravim, kilometar dalje, u izgradnji je identičan stambeni blok itd...

Da li smatrate da angažovanje kineskih građevinskih firmi, koje po izuzetno povoljnim cijenama izgradnje, uz zavidan kvalitet i rok izgradnje ali uz podršku lokalnih i republičkih vlasti, mogu trajno riješiti stambeno zbrinjavanje mladih bračnih parova u Republici Srpskoj?

Koliko puta smo čuli da proizvođači nisu zadovoljni sa predloženom otkupnom cijenom mlijeka, mesa i drugih prehrambenih proizvoda, jer je proizvođačima premala, a predlagačima previsoka.

Isto vrijedi i za podsticaje koje proizvođači dobijaju od Ministarstava.

Nekoliko stvari želim da istaknem ovom idejom:

1. KUPUJMO NAŠE - PROIZVEDENO U SRPSKOJ

Podržimo Projekat „NAŠE JE BOLJE“ nastoji promovisati kvalitetne domaće proizvode, te podizanje svijesti kod stanovništva o kvalitetu i važnosti kupovine domaćih proizvoda, poboljšanje kvaliteta domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače i sl.

Cilj projekta „NAŠE JE BOLJE“ je dati dodatni podsticaj domaćoj privredi za povećanje proizvodnje, novo zapošljavanje uz jačanje svijesti potrošača da kupovinom domaćih proizvoda pomažu razvoj domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.

Projektom „NAŠE JE BOLJE“ želi se promovisati vrijednosti domaće privrede i tržišnog načina razmišljanja, kao i:

  • afirmacija domaće privrede i unapređenje imidža domaćih proizvođača;
  • stvaranje povjerenja građana u kvalitet proizvoda Proizvedenih u Srpskoj;
  • uticaj na poboljšanje kvaliteta u cilju jačanja konkurentnosti domaće privrede;
  • podizanje svijesti kod stanovništva o kvalitetu i važnosti kupovine domaćih proizvoda;
  • očuvanje radih mjesta;
  • povećati zaposlenost i lična primanja radnika;
  • poboljšati penzione, zdravstvene i socijalne fondove;
  • smanjenje deficita u spoljnotrgovinskoj razjmeni;
  • podsticanje proizvodnje u Republici Srpskoj.

Naravno da to nije sve, poziv "Kupujmo naše" neće sam po sebi uroditi plodom jer ne dopire do svijesti kupca. Proizvođači bi morali biti agresivniji u dolasku do kupca. Tako npr. parče pice se donosi na noge, predstavljauju nove strane obilaskom od vrata do vrata, pokazuju suđe po kućama i slično. Vladin dugoročni projekat na prodoru domaćih proizvoda i potrebna agresivnost samih proizvođača su do sada potpuno statični. Potrebno je da se Gradske i Republičke vlasti aktivnije uključe oko uspostavljanja SISTEMA vezanog za ovu oblast.

2. ZAŠTITIMO DOMAĆU PROIZVODNJU

Trebamo da pronađemo način da država stane iza domaćih proizvođača, inače će se gasiti sva proizvodnja i poljoprivredni proizvođači će imati sve više problema jer se ne štiti domaće tržište. U Republiku Srpsku se trenutno može uvesti sve i svašta, uvozi se čak 60 odsto hrane iako Republika Srpska ima kapacitet da podmiri potrebe tržišta čitave BiH kada je npr. u pitanju proizvodnja krompira i kukuruza.

3. AKO STE PROIZVOĐAČ HRANE A NISTE JE USPJELI PRODATI

  1. Primjer 1: Poljoprivrednik iz Petrovog Sela, kod Nove Topole, moraće da baci oko 50 tona krompira, koji zbog vrlo niske cijene od marku za šest kilograma nije uspio prodati. 
    "Cijena je stvarno minimalna, a najgore je što uopšte nema kupaca. Kilogram krompira košta oko 0,18 maraka, dakle dobije se oko šest kilograma za marku. Što je najgore, cijena mu stalno pada, tako da ćemo biti prinuđeni da ga bacimo", ogorčeno priča.
    "Za 18 hektara, koliko planiram zasijati krompirom, lukom, lubenicama i kukuruzom, moram izdvojiti oko 50.000 maraka. Podsticaji koje dobijamo od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede Republike Srpske jesu značajni, ali nedovoljni", kazao je on. 
    Drugi poljoprivrednik iz Nove Topole, kazao je da mu je ostalo oko pet tona prošlogodišnjeg krompira.
  2. Primjer 2: Poljoprivrednici prijete da će mlijeko, ukoliko njegova otkupna cijena ne bude povišena na njima isplativ nivo, prosipati na ulice. Najradikalnije poteze najavljuju farmeri sa područja Bijeljine, ali i poljoprivrednici iz ostalih krajeva BiH ističu da su na ivici finansijskog kolapsa, te apeluju na vlasnike mljekara da povise otkupnu cijenu mlijeka. „Poljoprivrednici smanjuju proizvodnju jer se politika u mljekarama ne mijenja. Tražimo da se sastanemo sa predstavnicima prerađivača mlijeka, kojima ćemo reći da ćemo, ukoliko ne budemo imali računice za proizvodnju, mlijeko prosipati na ulice“.

Semafori za regulisanje kretanja vozila postavljaju se na prilazu raskrsnici, na vertikalnom stubu. Svjetla su postavljena vertikalno, jedno ispod drugog. Semafor može biti postavljen i iznad saobraćajne trake, po horizontali. Svjetla su tada poredana horizontalno, najprije sa lijeve strane je crveno, a zatim slijede žuto i zeleno.

Sve ovo je ok, tako se semafori postavljaju kod nas i u većem dijelu EU. 

Pitanje: Da li ste bili u situaciji kada ste se morali jako saviti prema vjetrobranskom staklu da bi mogli vidjeti kada će crveno preći u zeleno? Ovo je posebno karakteristično za jesenji i zimski period odnosno zamagljen ili zaleđen automobil.

Ako jeste, onda mi se često postavlja pitanje zašto su amerikanci toliko praktičniji i jednostavniji od nas. 

Pogledajte fotografije i vijdećete u čemu je razlika.

Ovih dana neprestano razmišljam kako riješiti problem odlaska na Banj brdo u Banjaluci a da pri tom ni jedna strana ne bude oštećena. Dobro je da građani predlažu različita rješenja, možda se tako lakše dođe do najboljeg.

Otac sam dva maloljetna dječaka i svakodnevno, po povratku sa posla, imam zagonetku koju stalno i iznova rješavamo moji prijatelji i ja. Naime, pitanje gdje odvesti malu djecu Banjaluke na svjež vazduh je pitanje na koje nema ni brzog ni lakog odgovora. Ima malo mogućnosti: na Kozaru, Borje ili na Vlašić. Svaka od navedenih mogućnosti ima mnogo argumenata za i protiv, tako da se na kraju većina roditelja odluči da ostane u gradu punom smoga. Do neke nove prilike.

Sjećam se vremena kad sam ja bio dijete, kada me moj otac često vodio na Banj brdo. Išli smo autom, kad god je bilo lijepo vrijeme. Auto bi parkirali na Trešnjiku a onda krenuli u šetnju dobro mi poznatim šumskim putevima. Lovački nož (za neku “opasnu zvjerku”) i štap u ruci bili su neizostavni u tim našim “planinarenjima” i od njih se nikada nisam odvajao.

Definicija: Društveno odgovorno poslovanje, DOP (Corporate Social Responsibility, CSR) može se okarakterisati kao zadovoljavanje potreba svih direktnih i indirektnih zainteresovanih strana/aktera – akcionara, zaposlenih, korisnika, isporučioca, konkurenata, uticajnih grupa, lokalne zajednice, bez ugrožavanja potreba budućih aktera. DOP podrazumjeva stavljanje svih aspekata kompanijskog djelovanja (ekonomski, ekološki, socijalni) u funkciju opšteg dobra.

Svi akteri u društvenoj zajednici - država, privredna društva, lokalna zajednica, građani, nevladine organizacije imaju dio odgovornosti prema društvu. Posebno značajan uticaj imaju privredna društva, koja vodeći računa o ekonomskom aspektu poslovanja nerijetko zapostavljaju aspekte društveno odgovornog poslovanja. Dugoročno pozicioniranje privrednog društva na tržištu i kontunuirano unapređenje poslovanja moguće je samo ukoliko se osnovne vrijednosti filozofije društvene odgovornosti ugrade u poslovnu politiku organizacije.

Primjenom koncepta društveno odgovornog poslovanja privredno društvo postiže:

Značaj: lokalni nivo

Da bi sistem podzemnih instalacija dobro funkcionisao i ispunjavao postavljene ciljeve potrebno je postojanje i odgovarajuće komunalne organizacije. On-line komunikacija sa svim odjeljenjima katastra i povezanost sa evidencijom u zemljišnim knjigama preko katastarskih čestica do vodova iz katastra vodova trebala bi biti konačan cilj.

Katastar komunalnih vodova u stvari je zbir pogonskih katastara. On je službena evidencija tehničkih podataka o mreži podzemnih i nadzemnih vodova sa pratećim objektima.

Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske, definisan je stav l) “katastarski plan vodova« je prikaz vodova u ravni projekcije Republike Srpske sa upisanim kotama.

Pored poslova određenih Zakonom o republičkoj upravi, djelokrug Uprave su i geodetski radovi i poslovi republičke uprave koji se odnose na: premjer vodova, osnivanje i održavanje katastra vodova.

Geodetsko snimanje vodova obuhvata položajna i visinska mjerenja položenih vodova, izmjeru voda s ostalim vodovima i izmjeru pripadajućih objekata. Geodetski situacioni planovi izrađuju se tako da mogu pružiti pouzdane podatke u granicama propisane tačnosti za izradu topografsko - katastarskih planova određenog mjerila.

U katastru vodova vode se podaci za vodove i pripadajuće objekte elektroenergetske, vladine, telekomunikacione (javne i privatne, kablovski ISP), vodovodne, kanalizacione, toplovodne, gasovodne i naftovodne mreže.

Republika Srpska treba da ima u svom vlasništvu bar jedan štampani mediji, evropskog nivoa, koji bi bio u pravom smislu te riješi, dio društveno-političkog sistema, kulture i komunikacija.

Istraživačka hipoteza, kojom se ne utiče na statističku, stručnu i naučnu analizu, treba da počne od važne premise da na tržištu postoji ne mali broj dnevnih novina i nedeljnika, ali da se istovremeno osjeća nedostatak kvalitetnih vijesti, istraživanja i analiza, naročito u poređenju sa evropskim praksama i standardima.

Razmislite da li trenutna ponuda štampanih medija u Republici Srpskoj kvalitetno pokriva sljedeće važne Tokove i elemente javne politike:

Imate ideju koju želite podijeliti sa zajednicom? Postavite je ovdje

Inkubator ideja sam inicirao u interesu svih građana grada Banjaluka i Republike Srpske

CILJ: Da se zajedničkim snagama, konstruktivnim prijedlozima, napravi baza kvalitetnih ideja koje bi očistile, uljepšale i funkcionalno unaprijedile grad Banjaluku i Republiku Srpsku.
Još jedan cilj je da se podstakne kreativno razmišljanje i inovativnost.

Svi učesnici imaju mogućnost da na kreativan način i na jedinstvenom mjestu prezentuju i razrade svoju ideju – od biznis plana do praktične realizacije iste.

Inkubator ideja ne garantuje i ne obećava da će ideje i planovi biti realizovani, ali će koristiti sve resurse i mogućnosti kako bi do realizacije došlo kao i da se predlagač ideje uključi kao član nadzornog odbora u njenom provođenju.

Pridruži se ovom projektu kao polju javnog interesa. Napiši svoju ideju!

Dejan Majkić
www.majkic.net

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ