e-Uprava strateški je izbor Vlade Estonije i cilj joj je poboljšati konkurentnost zemlje te povećati dobrobit njenih građana. Njihov san je imati što je moguće manju vladu, ali vladu koja je dostupna 24 časa dnevno. Tu su još i digitalni identiteti dostupni svim građanima Estonije, bezbjedna i efikasna razmjena podataka, te visokokvalitetne baze podataka. Zahvaljujući digitalnom potpisivanju dokumenata, svaki Estonac godišnje u prosjeku uštedi pet radnih dana. To je kao da svake godine dobijete dodatnu sedminu dana godišnjeg odmora.

Digitalna transformacija bilo koje zemlje predstavlja društvenu i bihevioralnu promjenu. Velike promjene ponašanja u društvu, poput prihvatanja elektrosnkog identiteta, ne može promovisati isključivo javni sektor – važan je i angažman privatnog sektora jer upravo oni pružaju većinu usluga koje ljudi svakodnevno koriste.

Ključ je izgradnja infrastrukture koja će privatnom sektoru biti od koristi i koju će zatim promovisati svojim korisnicima. Ključni pokretači biće banke, telekomi, komunalna preduzeća i sl.

Estonija gradi infrastrukturu nove generacije kako bi naše kompanije mogle izgraditi kvalitetnije i efikasnije poslovanje, a ljudi živjeli kvalitetnije i jednostavnije.

Bilo ih je puno poteškoća sa kojima se Estonija suočila tokom prelaska na digitalno okruženje i još uvijek ih ima. Većina ih je povezana sa brzim razvojem tehnologije i pristupom internetu. Treba spomenuti i regulativu te brzinu kojom se ona mijenja.

S obzirom na to da se sve više naših podataka prenosi u digitalni svijet, neizbježno je zapitati se što je sa bezbjednošću i zaštitom naše privatnosti. Osim toga, uskoro će na snagu stupiti i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR).

Estonci vjeruju e-rješenjima i svakodnevno ih koriste. Gotovo se sve transakcije povezane sa državom obavljaju digitalno – izdavanje recepata, povrat poreza ili otvaranje preduzeća.

Prema Strategiji razvoja industrije informacionih tehnologija za period od 2017. do 2020. godine, srpska industrija softvera nalazi se između 30. i 50. mjesta na svjetskim listama što predstavlja možda najbolji rezultat srpske privrede u proteklim godinama. To je jedna od ocjena iz Analize uslova konkurencije na tržištu softvera i računarske opreme na teritoriji Srbije, koju je sprovela Komisija za zaštitu konkurencije.

Za potrebe analize identifikovana su dva relevantna tržišta u okviru šireg tržišta informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), tržište veleprodaje softvera i tržište veleprodaje hardvera (računara i računarske opreme). U Komisiji ocjenjuju da, IKT igraju najvažniju ulogu kako u proizvodnji i ekonomiji, tako i u svim ostalim sferama života pojedinca i društva u cjelini.

Izvozni prihodi od ovih usluga u periodu od 2008. do 2015. godine su utrostručeni, a prihodi od kompjuterskih usluga povećani su četiri puta. Podaci iz analize pokazuju da se godišnje u Srbiji otvori više od 200 IT firmi, a prosječna IT firma ima manje od deset radnika i godišnji prihod po zaposlenom od 80.000 evra.

Republički zavod za statistiku sproveo je u 2016. godini, po metodologiji Evrostata, dva istraživanje o upotrebi IKT.

Prvo istraživanje se odnosilo na domaćinstva i pojedince, a drugim su bila obuhvaćena preduzeća.

Podaci kažu da čak 99,8 procenata preduzeća u Srbiji koristi računar u svom poslovanju koliko ima i internet priključak.

Tehnologija je uveliko promijenila način na koji živimo, komuniciramo, radimo i obrazujemo se, a kako bi se ljudi bolje nosili s tim promjenama, pogotovo u poslovnom svijetu, potrebno im je omogućiti kontinuiranu i cjeloživotnu edukaciju. Više o tome na ovom linku.

Vrijeme tradicionalne edukacije i učenja koje bi ljudima omogućilo vještine koje će moći primjenjivati tokom cijelog života pripada prošlosti te se, zbog velikog napretka tehnologije, značajnih promjena i novih poslova ljudi trebaju fokusirati na konstantno obrazovanje tokom cijelog života koje bi pratilo te promjene i omogućilo im konkurentnost na tržištu rada.

Kada govorimo o tehnološkoj edukaciji, najčešće spominje kodiranje (čitaj razvoj softverskog koda), ali iako je ono "vitalna komponenta" IT edukacije, postoje brojne digitalne vještine koje ljudi mogu (trebaju ili čak moraju) naučiti i koje mogu primjenjivati u brojnim poslovima.

Gotovo polovica poslova u razvijenim državama danas zahtjeva poznavanje umjerenih digitalnih vještina i u budućnosti će se taj procenat sigurno povećavati tako da će ljudi biti primorani naučiti ih kako bi se mogli zaposliti ili ostati na trenutnim poslovima.

Bosna i Hercegovina ima turiste iz cijelog svijeta: iz Turske, Južne Koreje, Slovenije, Srbije, Njemačke, SAD, Italije, Austrije,Kuvajta, Kine i Japana, Rusije, Brazila...i naravno domaće turiste.

Znate li koji je grad najposjećeniji u Bosni i Hercegovini?

Prema zvaničnim podacima kojima raspolaže Turistička zajednica Kantona Sarajevo i Turistička organizacija Republike Srpske najposjećeniji grad u Bosni i Hercegovini je Sarajevo.

Prema podacima turističkih organizacija, za prvih sedam mjeseci 2017. godine, u Sarajevu je boravilo 201.714 turista, a registrovano je 387.324 noćenja, što je za 21,5 odsto više nego za prvih sedam mjeseci prošle godine.

Drugi grad po posjećenosti u Bosne i Hercegovini je Mostar, koji turiste privlači svojim istorijskim znamenitostima. Glavna atrakcija je svakako Stari most, koji je simbol grada Mostara.

Planinski turizam u Bosni i Hercegovini atraktivan je tokom cijele godine. Turistička ponuda olimpijskih planina ne vezuje se samo za zimski period. Brojni sadržaji u ponudi su turistima i tokom ostalih mjeseci. Treći grad po posjećenosti je Istočno Sarajevo, odnosno "Olimpijska ljepotica" Jahorina.

Tuzla je, zahvaljujući Panonskim jezerima i prometnom aerodromu, četvrti grad po posjećenosti u Bosni i Hercegovini.  Ove je godine zabilježena rekordna posjećenost jedinih slanih jezera u Evropi.

Na petom mjestu našlo se Trebinje koje je ove godine isplivalo kao hit destinacija  sa neobičnom arhitekturom, pozicijom kao i ambijentom.

Na spisku najposjećenijih  gradova je i Teslić, koji je veoma posjećen zbog banjskog kompleksa koji je u kontinuitetu popunjen tokom cijele godine.

Ako imate svoj biznis vrlo vjerovatno imate ili razmišljate da otvorite svoju Facebook stranicu. Bez obzira da li ćete marketingom da se bavite sami ili ćete to povjeriti nekome kome je to osnovna djelatnost od svoje stranice imate velika očekivanja. Ona treba da bude rasadnik lajkova, angažovanih pratilaca i na kraju prodaje.

Nažalost, većina poslovnih stranica ne uspijeva u tome i lako se pretvori u mrtvu zonu. Da bi stranice zaista radile za vas, najčešće nije dovoljno samo da objavljujete različite postove. Svoje djelovanje morate da proširite i na polje plaćenih oglasa da bi došli do odgovarajuće publike.

Za većinu preduzeća ovo je veliki izazov. Često je ispred njih jedna i najveća prepreka. Budžet.

Takođe, postoji još jedna prepreka koja nije finansijska mada i dalje nije mala ni zanemarljiva. Većina potrošača na poslovnu stranicu na Facebooku gleda kao na reklamu i ništa više od  toga.

Poreska politika jedan je od najvažnijih faktora privrednog razvoja zemlje. Što je poreski sistem jednostavniji, privreda će se lakše i brže razvijati. Fondacija za poreze (Tax Foundation) objavila je Međunarodni indeks poreske konkurentnosti za 2017. godinu.

Ovo istraživanje mjeri svake godine poreske regulacije i složenost u zemljama Organizacije za privrednu saradnju i napredak (OECD). Riječ je o 35 razvijenih svjetskih ekonomija među kojima se Republika Srpska nažalost još uvijek ne nalazi.

Četvrtu godinu u nizu na vrhu tabele najjednostavnijih poreskih sistema među ovih 35 zemalja nalazi se Estonija s maksimalnim brojem bodova. Kako ističu u fondaciji, izvrsnost estonskog poreskog koda je u četiri pozitivne stvari: ima stopu od 20 odsto na dobit koja se naplaćuje samo u slučaju kad se dobit isplaćuje vlasnicima kompanije, a ne kad se reinvestira.

Druga stvar, Estonija takođe ima flat tax od 20 odsto na dohodak, ali on se ne odnosi na dohodak od dividende.

Treća stvar, porez na imovinu u Estoniji se odnosi samo na zemljište, ne i na ostalu imovinu. I četvrto, Estonija ima poreski sistem koji se zasniva na teritoriji zemlje, što znači da su od oporezivanja izuzeti prihodi ostvareni izvan Estonije (uz nekoliko izuzetaka).

Za industriju u BiH/Republici Srpskoj izdvaja se tek 20 odsto iznosa ukupnih sredstava iz podsticaja iako se smatra jednom od perspektivnijih grana privrede, pokazala je Analiza budžetskih poticaja privredi u 2015. g. sa prijedlogom mjera za unapređenje procesa dodjele koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.

Za oblast industrije izdvojeno je blizu 22 miliona evra, što je čini drugom rangiranom oblašću po izdvojenim podsticajnim sredstvima, odmah nakon poljoprivrede. Poređenja radi, u 2013. g. za industriju dodijeljeno je 33 miliona evra, a u 2014. g. 18 miliona evra.

Najzastupljenije podgrane industrije u podsticajima u 2015. g. su prehrambena s 33%, drvna s 27% i industrija građevinskih materijala s 13%. Najmanje zastupljene grane su hemijska i IT industrija.

U skladu sa stavovima privrednika, najperspektivnije podgrane industrije su metalna, zatim drvna i namjenska industrija, te IT industrija.

Iako je IT industrija prepoznata kao jedna od najperspektivnijih grana, IT sektoru podsticaj je dodijelila samo jedna lokalna zajednica i taj podsticaj čini 0,08% učešća u podsticajima za industriju.

Mladi ljudi upravo su najviše zainteresovani da rade u ovom sektoru u odnosu na druge kategorije društva, a i okrenutiji su ka novim tehnologijama. Regionalna razvojna organizacija SERDA utvrdila je da 60 - 70 % radne populacije u IT sektoru čine mladi kadrovi, do 35 godina.

Oblast informacionih i komunikacionih tehnologija ima gotovo 3% zaposlenih, a ova oblast stvara 4,6% BDP-a, što je čini produktivnijom od nekih drugih oblasti industrije. Prosječna plata u IT industriji je i do 50% viša od prosječne plate.

Svijet je danas globalizovan i bez granica. Povećana potrošnja popraćena je intenzivnijom trgovinom čiji se volumen povećava. Istovremeno se sve više trguje na međunarodnom nivou. Rast digitalne privrede uzrokuje revoluciju u svakodnevnom životu i poslovnim modelima, a to ne utiče samo na tradicionalne privredne, političke, upravljačke, provedbene i poslovne modele, nego i na poreske i carinske uprave.

Digitalizacija je pospješila prekograničnu razmjenu i ubrzala njen razvoj. Razvoj poslovnih modela odražava činjenicu da preduzeća danas posluju potpuno drugačije nego u vrijeme kada su osmišljeni međunarodni poreski i carinski propisi. Npr. danas za prodaju robe i usluga nije nužna fizička prisutnost na tržištu, a to znači da može biti teško utvrditi poresku osnovicu na tom tržištu ili porijeklo robe u carinske svrhe.

Potrošač može naručiti robu iz cijelog svijeta jednim klikom. Zato se tržišni obuhvat povećava, cijene se uopšteno govoreći snižavaju te nastaju nove prilike, a ujedno se remete postojeći poslovni modeli – internet prodavnice efikasnije reaguju na potražnju. Važno je reći da to ne dovodi samo do povećanja trgovine nego i do njene fragmentacije jer se u proces uključuju nove stranke koje nisu uvijek upoznate sa poreskim i carinskim obvezama ili mogu strukturisati svoje poslovanje kako bi zaobišle te obveze.

Rusija nije bogata samo naftom, nije samo poznata po svom oružju, kosmičkom programu i baletu, već ima i vrhunske programere koji su u posljednjih nekoliko godina napravili brojne, globalno poznate servise i aplikacije za mobilne uređaje.

Iako se u posljednje vrijeme, posebno preko okeana, ruske visoke tehnologije najprije povezuju sa hakerisanjem, ne čudi što američki portal techrepublic.com ipak priznaje da bi Rusija mogla uskoro da stvori vodeću visokokvalitetnu tehnološku kulturu. U prilog tome bi trebalo istaći i da je internet, kao i njegova upotreba u globalu u najvećoj svjetskoj državi jeftiniji i pristupačniji nego u većini razvijenih zemalja svijeta. Time se može objasniti činjenica da po broju korisnika interneta Rusija zauzima 4. mjesto na svijetu.

Istina je da ruski "Jandeks" ima deset puta manju vrijednost od Gugla, a da društvena mreža Vkontakte (VK) ima mnogo manje pratilaca od Fejsbuka, ali to nisu jedini pokazatelji. Važnije je to što se stručnjaci slažu da je stil ruskih programera pri rješavanju postojećih problema ili pristup osmišljavanju novih rješenja pomalo romantičan i da oni koriste fantaziju kako bi stvorili novu realnost.

Prednosti i mogućnosti korišćenja e-Učenja kao metodologije su neiscrpne, na vama je da ih iskoristite. Finansijski efekat - Manje trenera, manji troškovi za put, smještaj i hranu učesnika treninga. Ujedno, zaposlenici ne moraju izostati s posla tokom jednog ili dva dana, što svakako ide u prilog štedljivosti ovog pristupa. e-Učenje omogućava upravljanje budžetom kroz kreiranje sadržaja koji ne treba trenera ili facilitatora, a dostupan je svima ili onima kojih se to tiče.

Povećava produktivnost - Uvođenjem novih elemenata u proces učenja, osvježava se kvaliteta učenja i sam proces postaje zanimljiviji, dok zaposlenici žele biti uključeni u novo iskustvo. Digitalno učenje ima efekat na poslovne rezultate jer trenira radnu snagu efektivnije i optimizuje ciljeve učenja što dovodi do lakše evaluacije treninga, poboljšanja tzv. mekih vještina, zadovoljnijih zaposlenika i povećanja produktivnosti.

Lakše odgovara na potrebe organizacija - Pojam cjeloživotno učenje je postao poznat pa ga ne treba posebno predstavljati. Međutim, kako tehnologija napreduje, poslovanje postaje sve dinamičnije, a učenje novih vještina, znanja ili alata mora biti dostupno svima, fleksibilno, svrsishodno i brzo. Digitalno učenje odgovara na sve navedene uslove. Prilagođeno je svima, učiti može svako bez obzira na prethodna iskustva, a sadržaju je moguće pristupiti sa bilo koje lokacije. Sadržaj se izrađuje prema specifičnim potrebama organizacija, a trening se implementira brzo i lako, kako bi zaposlenici što prije naučili koristiti novi softver, nove procedure ili slično.

Besplatnih onlajn kurseva ima mnogo, ali oni često zahtjevaju žrtvovanje vremena baš u trenutku kada ga nemamo. Zato treba da biramo one koje možemo da pohađamo sopstvenim tempom, sami biramo koliko vremena i kada ćemo da izdvojimo na njih.

Izdvojio sam 78 takvih kurseva. Ne garantujem da će baš svaki od njih biti dostupan u trenutku kada čitate ovaj tekst, ali nadam se da ćete naći nešto zanimljivo sa sebe.

google-services

Google servis - Lične informacije koje Google može sakupljati o vama   
Google Toolbar - web sajtovi koje posjećujete, koliko ih često posjećujete, koliko se dugo zadržavate na njima, kliknuti linkovi, podaci o pretragama, vrijeme kada ste pretraživali   
Google WebAccelerator - web sajtovi koje posjećujete, koliko ih često posjećujete, koliko se dugo zadržavate na njima, kada ste ih posjetili, kliknuti linkovi, podaci o pretragama   
Google AdWords - kompletne podatke o vašoj adresi, podatke o vašoj kreditnoj kartici   
Google AdWords conversion tracking - podaci o vašoj online zaradi, broj online prodaja   
Google Desktop Search - kompletan sadržaj vašeg računara, vaši email-ovi, Word dokumenta, itd.   
Google AdSense - vašu kompletnu adresu, broj posjetilaca vašeg web sajta, ukoliko koristite AdSense kod na više stranica, način na koji ljudi dolaze na vaš sajt   
Personalizovani Google home page - vaša interesovanja, podaci o vašim berzanskim akcijama (ili o onima za koje ste zainteresovani), vaše izvore vijesti (vaš politički stav)   
Google MySearch history - sve vaše pretrage (vaša interesovanja, hobiji, planovi)   
Google SMS - broj vašeg mobilnog telefona   
Gmail - sadržaj email poruka, kome pišete i ko vam piše   
Google cookies - pomažu da vas Google identifikuje kombinujući podatke sa različitih servisa u jedinstveni account itd.

Svijet se sve više okreće ka digitalnim nomadima, elektronskom poslovanju i nečemu što se zove "location-independent businesses" (u slobodnom prevodu to bilo poslovanje bez granica). Pokazatelj toga je i najnovija incijativa Tajlanda gdje su uveli vize za digitalne nomade. Međutim, Tajland nije prva država koja je shvatila da su digitalni nomadi i IT preduzetnici veoma lukrativan izvor prihoda i da je elektronsko poslovanje, bez papira, pečata i granica – budućnost.

Estonija je još u decembru 2014. pokrenula e-residency program, sa ciljem da omogući ljudima koji nisu građani Estonije da osnuju firmu u Estoniji i imaju pristup njihovom bankarskom i poreskom sistemu. Do danas je tu mogućnost iskoristilo preko 10.000 ljudi i broj se stalno uvećava. U posljednje vrijeme se i na našim prostorima sve češće priča o e-residency programu i otvaranju estonske firme.

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Povežite se

Zar se još nismo povezali? Ako ne, kriv sam što vam do sada nisam pokazao sljedeće magične linkove: