Prije 18 mjeseci OpenOffice zajednica se razdvojila i odlučila formirati novu zajednicu pod nazivom “The Document Foundation”, te novi kancelarijski paket LibreOffice. Za to vrijeme su dobili podršku od brojnih sponzora kao što su FSF, RedHat, Canonical, GNOME, Intel, Google, Novell i drugi, a LibreOffice je postao snažan kancelarijski alat s preko 25.000 hiljada novih linija kôda i preko 400 doprinosioca. Pored toga, LibreOffice trenutno koristi preko 15 milijona Linux korisnika i dodatnih 10 milijona Windows i Mac korisnika. Ovi brojevi dovoljno govore o značajnom napretku LibreOffice paketa i samo je pitanje vremena kada će prijeći kritičnu tačku i ozbiljno zaprijetiti Microsoft Office paketu, koji zbog svoje previsoke cijene i problema s licenciranjem lagano usporava u utrci.
Za razliku od Microsoftovog kancelarijskog paketa, LibreOffice je besplatan i otvorenog koda te ga je moguće bezbroj puta skinuti s interneta i instalirati na nebrojeno računara, a uz to nudi iste i jednako snažne alate kao i komercijalni konkurent.
S druge strane, Microsoft Office se bori s nekoliko ograničenja – moguće ga je pokrenuti samo na Windowsu i Macu dok LibreOffice radi na Windowsu, Macu i Linuxu, a pored toga savršeno radi i na slabijem hardveru što nije slučaj kod novijih verzija Microsoft Office paketa.
Drugi problem je bezbjednost – ukoliko se dogodi nekakav bezbjednosni propust u MS Office paketu, korisnici uglavnom nisu upućeni u to, te su ostavljeni na milost i nemilost hakera koji će iskoristiti taj propust i Microsofta da objavi zakrpu. LibreOffice je otvorenog kôda, pa je lakše i brže uočiti i ispraviti bilo kakav bezbjednosni propust.
LibreOffice ima standardno, minimalističko okruženje kakvo je i MS Office nekada koristio a koji sada koristi tzv. “ribbon” na koji se brojni korisnici još i danas žale, ali Microsoft ga svejedno i dalje gura na svoje druge proizvode. Ono u čemu LibreOffice zaista pokazuje svoju kvalitetu je brzina.
Efikasnim programskim kodom, izvrsnom implementacijom u smislu algoritama i arhitekture, te minimalnom instalacijom LibreOffice zaista pruža veću brzinu u radu nego MS Office.
LibreOffice projekt je takođe najavio i prelaz na mobilne platforme (Android i iOS), kao i na web okruženje koje će biti moguće koristiti unutar browsera, što će dodatno doprinijeti rastu ovog kancelarijskog paketa. Nova verzija je donijela brojna poboljšanja i poliranja te se konstantno unapređuje, a nadogradnje i bezbjednosne zakrpe su česte što obezbjeđuje korisnicima stabilnost.
Iako LibreOffice još treba prijeći dosta puta kako bi dostigao Microsot Office, projekt nudi izvrstan i besplatan kancelarisjki paket koji zadovoljava svakodnevne potrebe mnogih korisnika, a poslovnim korisnicima može znatno smanjiti troškove poslovanja. S istinski otvorenim modelom upravljanja i dinamičnim razvojem, LibreOffice je uzeo zamah i vjerujemo da će dospjeti ondje gdje OpenOffice nije uspio.
Šta vi mislite?
Reference: http://www.unixmen.com/the-growth-of-libreoffice-over-microsoft-office/
Za razliku od Microsoftovog kancelarijskog paketa, LibreOffice je besplatan i otvorenog koda te ga je moguće bezbroj puta skinuti s interneta i instalirati na nebrojeno računara, a uz to nudi iste i jednako snažne alate kao i komercijalni konkurent.
S druge strane, Microsoft Office se bori s nekoliko ograničenja – moguće ga je pokrenuti samo na Windowsu i Macu dok LibreOffice radi na Windowsu, Macu i Linuxu, a pored toga savršeno radi i na slabijem hardveru što nije slučaj kod novijih verzija Microsoft Office paketa.
Drugi problem je bezbjednost – ukoliko se dogodi nekakav bezbjednosni propust u MS Office paketu, korisnici uglavnom nisu upućeni u to, te su ostavljeni na milost i nemilost hakera koji će iskoristiti taj propust i Microsofta da objavi zakrpu. LibreOffice je otvorenog kôda, pa je lakše i brže uočiti i ispraviti bilo kakav bezbjednosni propust.
LibreOffice ima standardno, minimalističko okruženje kakvo je i MS Office nekada koristio a koji sada koristi tzv. “ribbon” na koji se brojni korisnici još i danas žale, ali Microsoft ga svejedno i dalje gura na svoje druge proizvode. Ono u čemu LibreOffice zaista pokazuje svoju kvalitetu je brzina.
Efikasnim programskim kodom, izvrsnom implementacijom u smislu algoritama i arhitekture, te minimalnom instalacijom LibreOffice zaista pruža veću brzinu u radu nego MS Office.
LibreOffice projekt je takođe najavio i prelaz na mobilne platforme (Android i iOS), kao i na web okruženje koje će biti moguće koristiti unutar browsera, što će dodatno doprinijeti rastu ovog kancelarijskog paketa. Nova verzija je donijela brojna poboljšanja i poliranja te se konstantno unapređuje, a nadogradnje i bezbjednosne zakrpe su česte što obezbjeđuje korisnicima stabilnost.
Iako LibreOffice još treba prijeći dosta puta kako bi dostigao Microsot Office, projekt nudi izvrstan i besplatan kancelarisjki paket koji zadovoljava svakodnevne potrebe mnogih korisnika, a poslovnim korisnicima može znatno smanjiti troškove poslovanja. S istinski otvorenim modelom upravljanja i dinamičnim razvojem, LibreOffice je uzeo zamah i vjerujemo da će dospjeti ondje gdje OpenOffice nije uspio.
Šta vi mislite?
Reference: http://www.unixmen.com/the-growth-of-libreoffice-over-microsoft-office/
