Popularnost Evropskog parlamenta na društvenim mrežama vrtoglavo je porasla proteklih godina iako građani sve manje vjeruju u političke stranke i opada broj onih koji izlaze na izbore za Evropski parlament.
To se djelimično može objasniti i trikovima koji se koriste da bi se na profil neke institucije ili kompanije u što većem broju privukli korisnici društvenih mreža Fecebook, Twitter i Instagram. Riječ je o legalnim metodama kojima se ne obmanjuju korisnici.
Međutim, u privatnom sektoru ima onih koji pribjegavaju kupovini lažnih "ljubitelja" ili "sljedbenika" profila. Zbog toga, upozoravaju stručnjaci, posjećenost profila na društvenim mrežama, iako je postala mjerilo popularnosti, treba uzeti sa rezervom.
"U vrijeme kada je nekadašnji predsjednik Evropskog parlamenta Jerži Buzek položio zakletvu prilikom stupanja na tu funkciju 2009, njegov profil na Facebooku je imao između nula i nekoliko stotina 'ljubitelja'", rekao je zvaničnik blizak poljskom poslaniku u Evropskom parlamentu.
Tako je bilo tokom nekoliko mjeseci na početku njegovog mandata, a zatim se broj osoba koje su ga "lajkovale" neznatno povećao. To se, međutim, ubrzo promijenilo. Za mjesec dana broj "lajkova" na Buzekovom profilu je skočio sa nekoliko hiljada na gotovo 40.000.
Popularnost Buzeka je sigurno porasla i zbog toga što se više pojavljivao u javnosti kao predsjednik Evropskog parlamenta, na čijem čelu je bio do početka ove godine. Ali pravi razlog treba potražiti u nekim reklamnim trikovima koje su koristili njegovi pomoćnici.
"Mi smo vodili nekoliko reklamnih kampanja", rekao je zvaničnik Evropskog parlamenta i dodao da su slični napori preduzeti kako bi se unaprijedilo Buzekovo "prisustvo" na Twitteru i Flickr-u.
"Reklamna kampanja na društvenoj mreži može da košta nekoliko hiljada evra i da se broj 'sljedbenika' poveća za nekoliko hiljada u kratkom periodu", rekao je drugi zvaničnik Parlamenta.
Aktivnosti koje je preduzeo Buzekov tim da poveća popularnost Parlamenta na internetu nisu ništa novo.
"U dvije velike kampanje uspjeli smo da povećamo broj 'lajkova' za više desetina hiljada", rekao je zvaničnik Evropskog parlamenta koji je želio da, kao i drugi sagovornici, ostane anoniman.
Sistem je jednostavan. Korisnik koji želi da poveća svoje prisustvo na Facebooku može da plati reklame koje će se pojaviti na stranicama profila više hiljada korisnika te društvene mreže. Neki od njih će "lajkovati" reklamirani profil. To ih ništa ne košta, a doprinijeće reputaciji "lajkovanog" naloga.
Takođe, aktivnosti je moguće usmjeriti na određenu grupu korisnika kako bi kampanja bila što uspješnija.
"Često su nam ciljna grupa prijatelji prijatelja ili ljudi koje interesuje politika", rekao je jedan zvaničnik. Ponekad, da bi jeftinije prošli, aktivnosti se usmjeravaju na osobe koje nisu građani EU, u zemljama u kojima je kampanja jeftinija", rekao je zvaničnik jedne političke stranke.
"Kampanje su pomogle Evropskom parlamentu da postane jedna od vodećih javnih institucija u svijetu po broju osoba koje na Facebooku prate njen rad, iza Bijele kuće i UNICEF-a", rekao je zvaničnik Parlamenta.
Političke stranke, takođe, vode reklamne kampanje. Evropska narodna partija (EPP) imala ih je 20 proteklih godina.
"Tokom kampanja, broj 'ljubitelja' na Facebooku je porastao za hiljadu tokom nedjelju dana, dok je uobičajen rast između 100 i 200 nedjeljno", rekao je zvaničnika.
Zvaničnik Evorpske komisije je rekao da Komisija ne vodi kampanje na društvenim mrežama. On je dodao da bi ona to mogla, ali da je pitanje da li to treba da radi, pošto je brinu mnoga pitanja u vezi sa zaštitom podataka ličnosti.
NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.
Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.
