Prevođenje web sajta ima značajan uticaj na poslovanje. Da je tome tako pokazuje i istraživanje koje je provela konsultantska kuća Common Sense Advisory, u kojem je jasno dokazano da su firme koje su više investirale u prevođenje tokom 2011. godine ostvarile značajniji rast prihoda u odnosu na svoje konkurente. U istraživanju je takođe dokazano da su kompanije koje su povećale svoje budžete za prevođenje tokom 2011. imale 1,5 puta veću vjerovatnost za povećanje ukupnih prihoda. Valja napomenuti da je istraživanje rađeno na uzorku Fortune 500 kompanija, odnosno 500 najznačajnijih kompanija na svijetu.

Što istraživanje govori? Prvenstveno dvije stvari:

1. Prevođenje predstavlja investiciju, a ne trošak u poslovanju.
2. Investiranje u prevođenje itekako se isplati.

Međutim, da bi takva investicija bila u potpunosti isplativa potrebno ju je i provesti na pravilan način i uz pravu strategiju. Kao bitne činjenice u objavljenoj se studiji ističu osnovni razlozi zbog kojih najveće svjetske kompanije ulažu u prevođenje. Osnovni su razlozi zbog kojih kompanije investiraju i povećavaju budžete za prevođenje:

• bolja usluga kupcima
• brending
• jačanje tržišnog udjela

Dakle, osnovni pokretač takvih investicija nije rast prihoda. Rast prihoda na kraju je posljedica takvih investicija.

Uticaj ovakvih investicija posebno se osjeti u online svijetu, tj. na internetu. Web sajtovi koje nisu prevedeni nije moguće pronaći, a ljudi nisu skloni kupovini na internetu ako na - stranicama kompanija ne mogu naći informacije koje razumiju. To su opšte poznate činjenice.

Postavlja se pitanje: Na koje jezike treba prevoditi (na koje je jezike je najisplativije prevoditi) i koji jezici najviše utiču na poslovanje u online svijetu?

Informacije o jezicima koji najviše utiču u online svijetu, tj. na internetu, i njihovoj povezanosti s kupovnom moći govornika pojedinih jezika sadržane su u zanimljivoj Infografici koju je takođe objavila konsultantska kuća Common Sense Advisory.
Podaci su predstavljeni dvodimenzionalno, kroz veličinu populacije i kupovnu moć. Pokušaćemo ukratko interpretirati podatke prikazane na ovoj Infografici. Kada se radi o podacima vezanim uz veličinu populacije, tj. broj ljudi, ključne su informacije:

• Da biste došli do 80% svjetske online populacije, potreban vam je prevod na 12 jezika: kineski, engleski, španski, japanski, portugalski, arapski, njemački, ruski, francuski, indonezijski, korejski i talijanski.
• Tokom vremena potreban vam je prevod na više jezika kako biste zadržali isti postotak učešća u ukupnoj online populaciji (npr. u 2009. godini sa 37 jezika bio je moguć doseg do 98% populacije dok je za isto učešće u 2012. potreban prevod na 48 jezika).
•  Ovih 12 jezika povezano je s 87% svjetske kupovne moći.
• Sljedećih 70, po dosegu, najznačajnijih jezika povezano je sa 13%ukupne svjetske kupovne moći.

Zaključak

Što više ljudi konzumira informacije, to online vrijednost prevoda kontinuirano raste. Kada se radi o vezi učešća i kupovne moći, ključni je zaključak da ne postoji direktna veza između online učešća i kupovne moći.

Na primjer, kineski jezik daje vam da doprete do 22,7% ljudi online, ali su oni povezani sa samo 6,1% ekonomskih mogućnosti. Kod engleskog i japanskog jezika situacija je suprotna – manji je doseg povezan s većom kupovnom moći (kod engleskog doseg iznosi 21,6%, dok je ukupna kupovna moć 36,3%, dok je kod japanskog jezika doseg od 4,5% povezan s 10,5% ukupne globalne kupovne moći).
Kada se radi o isplativosti prevođenja na pojedine jezike, treba krenuti od Paretovog načela i istaći:

• Da biste došli do 90% ukupne svjetske kupovne moći, dovoljno je 13 jezika: engleski, japanski, njemački, španski, francuski, kineski, talijanski, portugalski, holandski, korejski, arapski, ruski, švedski.
• Svake je godine potrebno manje jezika da biste dosegnuli isti, apsolutni iznos prihoda (ako je za prihod ostvaren 2009. bilo potrebno 9 jezika, za isti je iznos prihoda u 2012. potrebno 5 jezika).
• Ukupna online kupovna moć procjenjuje se na približno 50 milijardi dolara. Od 2010. do 2012. porasla je s 36,5 na 44,6 milijardi dolara.
• Udio se engleskog jezika u ukupnoj online globalnoj kupovnoj moći smanjuje. Od 2009. do 2012. udio engleskog jezika smanjen je s 48% na 36%.
• Ostali jezici porasli su s 52% na 64%.

Iz provedenih se istraživanja i objavljenih studija mogu izvesti sljedeći kratki uopšteni zaključci:

• Prevođenje svakako predstavlja investiciju koja se itekako isplati.
• Ne postoji univerzalno primjenjiva strategija globalizacije.

Dakle, prilikom definisanja svoje strategije globalizacije svaka firma mora voditi računa o cilju koji želi postići (bolje usluge kupcima, jačanje tržišnog učešća, brending, širenje na nova tržišta, uvođenje novih jezika itd.) te se upitati je li osnovni cilj povećanje učešća u kontekstu veličine populacije ili povećanje učešća u kontekstu kupovne moći govornika pojedinih jezika. Uza sve ovo, u obzir treba uzeti i specifične zahtjeve i potrebe svake pojedine industrije.

NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.