U proteklih nekoliko godina bili smo svjedoci popuštanja anglosaksonskog stiska na Internetu, pri čemu su mandarinski i španski izborili svoj put ka vrhu. Internet je dijete engleskih roditelja, budući da je njegov prvobitni jezik, HTLM, programirao Englez ser Tim Barners-Li, a prvi računari koji su isporučivani širom svijeta koristili su latinicu, piše Natali Nahaj za Bi-Bi-Si (BBC).
To je bio oblik kolonijalizma, uglavnom benigni, Internet realnost na koju smo se od tada na neki način navikli. Do sada je postojala samo jedna opcija: pokrenuti platformu ili web stranicu prema zapadnim standardima i nadati se najboljem, piše ona.
Činjenica da se Guglov prevodilac koristi stotinu miliona puta dnevno, za više od 52 različita jezika samo je opradvdanje za mase ljudi koji se nadaju da će doprijeti do globalne publike uz pomoć univerzalnih rješenja, objašnjava Nahajeva.
"To je bio izgovor za sve nas koji smo lijeni ili nemamo sredstava da ispitamo potrebe korisnika, bilo da otvaraju našu web stranicu s radnog mjesta iza ugla ili u kompaniji na drugoj strani planete", ističe ona.
Autorka, međutim, navodi da smo u proteklih nekoliko godina bili svjedoci popuštanja ovog anglosaksonskog stiska, pri čemu su mandarinski i španski izborili svoj put ka vrhu.
Iako stanje još nije reprezentativno (mnogi Internet korisnici smatraju engleski svojim drugim jezikom), ovaj pomak s engleskog jezika i zapadne nadmoći daje nadu da će u budućnosti personalizovana Internet iskustva biti sve više prilagođena kulturalnim razlikama, smatra ona.
"Suprotno mračnim predviđanjima da će se zapadni web prilagoditi ne-zapadnim korisnicima putem kulturnog kanibalizma, mnoge Internet zajednice su, umjesto toga, izmijenile Internet standarde kako bi ih prilagodile vlastitim potrebama, što se naziva glokalizacijom," objašnjava Natali Nahaj.
Fascinantna je činjenica da mnoge od tih adaptacija nisu učinjene na svjesnom nivou. Na primjer, korisnici interneta u Kini, koji su stariji od 25 godina imaju tendenciju da mijenjaju širinu i opseg web stranice na način koji zapadni korisnici smatraju nekritičnim i pretjeranim. Međutim, njihovi mlađi sugrađani koji imaju od 16 do 25 godina su već naviknuti na zapadne standarde, piše ona.
Razlika je mala, ali ukazuje na postepenu i laganu promjenu koja će uticati na budućnost Internet svijeta. Nisu samo korisnici ti koji se adaptiraju. Sve globalne platforme, uključujući web stranicu Fortune 500, društvene mreže i blogove, funkcionišu istovremeno unutar širokog spektra različitih kulturnih konteksta, primjećuje autorka.
"One kompanije koje su dovoljno pametne kako bi shvatile ovu činjenicu već su počele s ovim praksama. Uzmimo za primjer "Koka-Kolu". Ako tražite primjer svjesne glokalizacije, posjetite sljedeće web stranice i uporedite ih: cocacola.co.za (Južna Afrika), coca-cola.com.cn (Kina) i coke.de (Njemačka)", predlaže ona.
Sposobnost Koka-Kole da uklopi svoj zaštitni znak u kulturni i estetski senzibilitet svojih korisnika im omogućava ne samo da zadrže svoj uticaj već i da ga aktivno unaprijede. A sve zbog toga što su našli vremena da istraže potrebe svojih korisnika kako bi proizveli glokalizovanu, kulturno prilagođenu web stranicu koja je dizajnirana posebno za jednu grupu korisnika. To je genijalno, zaključuje ona.
NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.
Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.
