U posljednjih 25 godina broj klasičnih filijala preko kojih banke rade sa mušterijama širom Evropske unije, vrtoglavom brzinom se smanjuje. Tako je recimo Credit Suisse ugasila u posljednjih dvadesetak godina više od 45 filijala a kod Rajfajzen bank od 1.149 danas sa klijentima radi svega 977 klasičnih filijala (sa šalterima).
Eksperti i bankari predviđaju da će se pomenuti trend galopirajućom brzinom razvijati i narednih godina a kao osnovni uzrok navodi se razvoj IT tehnologija i „primetni konformizam klijenata koji vole sve poslove vezane za plaćanja da završavaju udobno zavaljeni u fotelje“ i posredstvom on-line bankinga.
Kod mlađe populacije, starosne dobi do 40 godina, tvrde eksperti, uočljivo je da „sve rade u hodu“ pa tako i operacije plaćanja ili kupovine. Najčešće je to putem aplikacija za mobilne telefone.
Na sreću, kažu bankari, „šalterski rad sa klijentelom neće izumrijeti ni narednih 10 -15 godina ali će svakako biti daleko manjeg obima nego ranije. Kod starijih građana primjetno je nepovjerenje u elektronske vidove komunikacija te postoji još uvijek visoko izražena potreba za ličnim konsultovanjem sa bankarskim službenicima. Kako oni vole da kažu – živa riječ mog bankarskog službenika nema cijenu“.
Na drugoj strani u poslovnim krugovima sve prisutnija je konsultacija sa bankarima putem video veze (skype, WeChat i slični oblici komunikacije).
Gašenje klasičnih filijala kao i prestanak rada sa „šalterskim službenicima“ je samo jedan ali sve prisutniji znak „moderne digitalne ere“ u koju je čovječanstvo uplovilo. Drugi je debata koja se posljednjih godina sve učestalije vodi o ukidanju papirnog i prelasku na elektronski novac. Debata je započela prije sedam godina kroz diskusije unutar masonskih loža širom svijeta a nastavila sa na privrednim i finansijskim forumima.
„Suština ove debate je jedna neminovnost na koju nas naprosto tjeraju moderni sistemi komunikacije. Mi ćemo vrlo brzo doći u situaciju da koristimo isključivo elektronski novac, da se svi vidovi kupovine ili plaćanja obavljaju putem kreditnih i platnih kartica, i to je naprosto tako“, kažu finansijski eksperti i dodaju: „Nažalost, sve ovo neće tako lako ‘ući u primjenu’ jer je više od 85% stanovništva, u cijelom svetu, finansijski nepismeno i sem osnovnih operacija plaćanja ili kupovine, ništa drugo niti znaju niti razumiju – naročito ne o finansijama ili monetarnoj politici.
Da ovo mora hitno da se mijenja upozoravaju stručnjaci MMF-a, Svjetske Banke, OECD-a ali i G20. Međutim i pored sveprisutne ‘finansijske nepismenosti’ moderne tokove na koje nas razvoj tehnologija tjera, nećemo izbjeći. Kao što nismo mogli da zaustavimo razvoj automobilske industrije ili kompjutera, tako nećemo izbjeći ni sve posljedice razvoja IT tehnologije“.
Drugim riječima, započela je era ljudske civilizacije u kojoj će dominirati e-poslovanje a papirni i klasični novac će otići na ‘smetljište istorije’.
