Internet, (pametni) mobilni telefoni i slični tehnološki uređaji povećavaju zadovoljstvo i kvalitetu života jer uvećavaju osjećaj slobode i kontrole nad vlastitim životom, ponekad čak i više od prihoda. Neka ranije zasnovana razmišljanja o Informaciono-Komunikacionim Tehnologijama (ICT) i njihovim korisnicima su puki mitovi. ICT se gotovo isključivo posmatra kroz prizmu povećanja produktivnosti i zarade, a smatra se da loše utiče na kvalitetu života, tako što nas izoluje od društva i gura u osamu.
Stvarnost je bitno drukčija, pokazalo je istraživanje britanskog instituta The Chartered Institute for ICT pod nazivom "Why IT makes you happier" koje je provedeno i objavljeno u 39 zemalja (www.bcs.org).
Zaključak je istraživanja da je u Velikoj Britaniji i širom svijeta ICT postao važnim sastavnim dijelom zadovoljstva životom i osjećaja blagostanja, u nekim slučajevima možda čak i važniji od visine prihoda.
Digitalna polna podjela
Upotreba ICT-ja daje nam osjećaj slobode i kontrole nad životom, što su vrlo važni elementi pri percepciji blagostanja.
Pomaže nam pri osnaživanju i osamostaljivanju pojedinaca, naročito onih s nižim prihodima i manjim nivoom obrazovanja te pripadnika grupa koje imaju slabiji društveni uticaj.
Mnogima je to ne samo jeftina zabava već i prozor u svijet, prilika da nauče nešto novo i dođu do teže dostupnih informacija...
Kad smo već kod digitalnih polnih podjela čini se da muškarci i žene imaju drugačiji odnos prema ICT-ju i internetu. Kod muškaraca postoji veza između učestalosti korišćenja i zadovoljstva životom - što ih više koriste, to su zadovoljniji. Istraživanje je otkrilo da kod žena te korelacije nema.
Novi korisnici izvlače više koristi
Novi korisnici (oni s manje od dvije godine iskustva) takođe su grupa koja ima veću korist od pristupa i korišćenja ICT-ja. Najviše upotrebljavaju internet kako bi se spojili na društvene mreže (Facebook, Twitter...) i koristili aplikacije za slanje instant-poruka (Skype, GTalk...).
Iskusniji korisnici više značaja pridaju e-pošti i online kupovanju. Moguće je da su se, zato što su počeli surfati prije eksplozije popularnosti društvenih mreža, sporije prilagodili tom novom trendu.
To ne znači da ICT ima negativano dejstvo na iskusnije korisnike. Naprotiv, istraživanja u Britaniji pokazala su da bi bilo kakvo uskraćivanje pristupa internetu i njegovog korištenja imalo snažan negativan uticaj na osjećaj blagostanja iskusnijih korisnika.
Zanimljivo je da je većina ispitanika pri početku korištenja ICT-ja osjećala tjeskobu, pa čak i strah. Jednom kad su uspjeli savladati tu prepreku tehnologija je kod većine unijela radost u život, a nekima i preokrenula život nabolje.
Mnogi su kao razloge isticali prednosti podjednakog pristupa informacijama i iskustvima drugih, mogućnosti za dodatno obrazovanje, lakše održavanje društvenih kontakata i - jeftinije kupovanje.
Surfericama i surferima upotreba interneta obogatila je život zbog otvaranja dodatnih mogućnosti društvenih kontakata s članovima obitelji i prijateljima. To je, kažu autori studije, najveći pozitivan doprinos ICT-ja našim životima.
Alat za povećanje blagostanja
Zasnovan na prikupljenim podacima istraživači su formirali i indeks informatičkog blagostanja (Information Well-being - IWB), koji mjeri stepen zadovoljstva građana upotrebom ICT-ja za komunikaciju, održavanje društvenih veza i informisanje.
Indeks se sastoji od 11 indikatora koji, između ostalog, osim dostupnosti ICT usluge mjeri i osjećaj slobode te samostalnosti, dvaju važnih faktora blagostanja nacije.
Na prvi pogled indeks pokazuje snažnu vezu s bruto društvenim proizvodom, jer bogatiji imaju bolju ICT infrastrukturu pa su i informatički zadovoljniji. Na vrhu su Šveđani, a slijede Holanđani, Amerikanci i Britanci. Od 39 posmatranih zemalja Slovenija je na 13. mjestu, a Srbija na 29. (Republika Srpkska, nažalost, nije uključena u istraživanje, op. a.) Na dnu tabele su najsiromašnije zemlje - Mali, Vijetnam i Etiopija.
Ali, ukoliko isključimo uticaj materijalnog bogatstva, odnosno razvijenost ICT infrastrukture, pokazuje se drukčiji rezultat, sa Zambijom na prvome mjestu, te padom indeksa kod Japana, Njemačke i Francuske. Tako gledajući zadovoljniji su Zambijci od Japanaca, barem u pogledu ICT-ja.
Zambija je bila zemlja-pionir upotrebe interneta u regiji, a vlada je shvatila njegovu važnost te još 2005. osnovala univerzalni fond za ICT, objašnjavaju istraživači.
Dobar je primjer i Brazil koji je na trećem mjestu, što je posljedica aktivnosti vlade da internet približi siromašnijim građanima. Najveći je gubitnik Japan, koji je pao za 17 mjesta, a zatim Francuska i Njemačka, koji su pali za 16 mjesta.
Te bi zemlje trebale razmisliti kako, s obzirom na razvijenost ICT infrastrukture, povećati zadovoljstvo građana, zaključuje istraživanje.
Zemlje u razvoju uopšteno govoreći dobro kotiraju na tabeli kada se isključi uticaj BDP-a. Izuzetak koji bode oči je Kina, koja je na samom dnu. Naučnici takav rezultat objašnjavaju time što je pristup internetu u toj zemlji ograničen.
Kakve pouke mogu izvući ICT branša i političari?
Za povećanje blagostanja najviše se isplati osigurati pristup tim tehnologijama ljudima s nižim prihodima i slabijim obrazovanjem.
Žene su takođe zahvalna ciljna grupa. Pritom ICT treba maksimalno pojednostavniti, imati u vidu strah od novog, zaključak je istraživanja.
Tehnologija mora biti u funkciji povećanja kvalitete života.
Vizija svake Vlade ili Grada treba biti da povezuje sve uređaje na internet i da umrežuje sve što može povećati dobrobit svog građanstva.
Primjer e-zdravstva, najbolji je primjer ICT industrije u službi čovjeka - uveliko je olakšan pristup zdravstvenim uslugama građanima i time korisnicima direktno povećalo kvalitetu života.
NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.
Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.
