Vijest da je od početka godine do aprila zatvoreno gotovo 2900 prodavnica u SAD, tek je kap u moru alarmantnih analiza i prognoza da je maloprodajnim objektima i tržnim centrima "odzvonilo" zbog sve veće popularnosti kupovine preko Interneta. Nasuprot tome, iznose se podaci prema kojima su troškovi online prodaje veći nego kada je riječ o klasičnoj prodaji, te da prelazak na digitalizaciju zahtjeva vrlo pažljive analize, posebno kada je riječ o „skrivenim“ troškovima kroz dodatna ulaganja.

Centar za istraživanja maloprodaje objavio je da je trenutno onlajn prodaja najbrže rastući segment u oblasti trgovine u Evropi i SAD. Vrijednost prodaje svekodnevnih potrepština preko interneta u Zapadnoj Evropi i Poljskoj porasla je prošle godine za 15,6 odsto, a očekuje se da će u naredne dvije godine rasti za još 28 odsto. U Sjedinjenim Američkim Državama taj rast je u 2016. iznosio 14,4 odsto, s prognozama da će tokom ove i naredne godine iznositi oko 30 procenata.

Istovremeno, mediji izvještavaju da će u Americi u narednih nekoliko mjeseci biti zatvoreno oko 3.500 prodavnica, a Biznis Insajder ističe da je osnovni razlog upravo izgubljena bitka s kupovinom preko interneta, pri čemu su najugroženiji trgovci namještajem i odjevnim predmetima, poput kompanija JCPenney, Macy’s, Sears i Kmart.

Odlazak velikih trgovinskih igrača sa tržišta, koji inače raspolažu najvećom kvadraturom u svijetu kada je riječ o prodajnom prostoru – 23,5 kvadratnih metara po osobi, prazni američke tržne centre. Istraživanje kompanije Cushman & Wakefield pokazalo je da je pad posjete prodavnicama između 2010. i 2013. iznosio čak 50 odsto. Na osnovu ovakvih podataka, kao i očiglednog trenda da se gradi sve manje tržnih centara, predviđa se da će u narednih 15 do 20 godina nestati oko 15 odsto maloprodajnih prostora. Hauard Davidovic, stručnjak za maloprodaju, očekuje da će se u ovom periodu zatvoriti čak polovina velikih trgovačkih centara, i dodaje da veću šansu za opstanak imaju oni luksuzni.

Šoping centri, ipak, još nisu bacili peškir u ring. Neki od njih se grčevito bore za opstanak smišljajući nove načine da privuku kupce, kroz organizaciju raznih festivala, degustacija, koncerata pa čak i karnevala, uz obavezne igraonice za djecu, bioskope, restorane i druge atrakcije koje se ne mogu doživjeti kada se kupuje "od kuće". Dodatno, nude parking ili neke usluge koje nisu mnogo zastupljene na javnim mjestima, poput punjača za Tesla električne automobile. Sve to, međutim, ne garantuje da će veliki broj kupaca zaista i posjetiti neku prodavnicu unutar tržnog centra, ali kako tvrde njegovi menadžeri, barem im obezbjeđuje promociju.

Brojke protiv trgovaca

Pojedine velike američke kompanije koje se bave trgovinom već su proglasile stečaj, a neke su donijele odluku da se preorijentišu na onlajn prodaju. Credit Suisse je objavio da je do 6. aprila ove godine zatvoreno 2.880 prodavnica, što je ogroman broj u poređenju sa 1.153 koliko je ugašeno u tom periodu u 2016. Ako se izumiranje prodavnica nastavi ovim tempom, u SAD će u 2017. biti ugašeno više prodavnica nego u jeku finansijske krize 2008. godine.

Ovo bi moglo uticati na zatvaranje 10 odsto prodajnih prostora u SAD, što je skoro jedna milijarda kvadratnih metara, upozorava Noel Herbert, analitičar Blumberga, a kako će to dalje uticati na otpuštanja može se prognozirati i na osnovu podatka koji je objavila zvanična statistika, da je samo u martu posao u trgovini izgubilo 30.000 ljudi.

Taj trend nije zaobišao ni trgovce svakodnevnim potrepštinama, poput Wallmart-a, koji je prošle godine zatvorio 150 prodavnica, ali je ove najavio i otvaranje 59 novih. Wallmart podstiče nade da oni koji uhvate korak sa vremenom neće lako propasti. Naime, pomenuta kompanija se odlučila na akviziciju poznatih e-trgovaca, poput Jet.com, Shoebuy.com i Moosejaw.com, sa idejom da što većem broju svojih mušterija ponudi mogućnost kupovine od kuće.

S druge strane, poznati onlajn trgovci, poput Amazona, bilježe konstantan rast poslovanja. Ova kompanija širom Amerike otvara prostorije za preuzimanje naručenih namirnica i drugih potrepština. Interesantno je da pomenuti gigant sve više investira upravo u trgovinu prehranom – Amazon Fresh je njegova poslovna jedinica za isporuku hrane koja u 20 gradova nudi dostavu po cijeni od 15 dolara mjesečno, Amazon pantry dovozi kupcima slične proizvode a cijena jedne dostave je šest dolara, a postoji i posebna služba Prime Now koja u veoma kratkim rokovima isporučuje naručenu robu iz lokalnih bakalnica ali ne i velikih trgovinskih lanaca. I Amazonovi konkurenti poput Costco-a, Whole Foods-a i Shop and Stop-a uključili su se u ovu trku.

Razlog za ovo je, naravno, potražnja. Prema istraživanju Food Marketing Instituta Amerikanci su 2012. godine 2,2 puta nedeljno odlazili u kupovinu a prošle godine je taj broj smanjen na 1,6 odlazaka. Međutim, oni nisu kupovali manje. Desilo se upravo suprotno: prosječna potrošnja po jednoj kupovini se popela na 107 dolara. Jedan od razloga za to je onlajn kupovina – pet odsto kupaca isključivo nabavlja potrepštine preko interneta, a još 15 odsto njih koristi ovu mogućnost povremeno. Insitut predviđa da će do 2025. udio namirnica i napitaka naručenih preko interneta u ukupnom broju prodatih sa sadašnjih 4,3 odsto porasti na 20 odsto.

Kompanija Criteo koja se bavi analizom onlajn maoprodajnog tržišta očekuje da će 2017. godina biti prelomna za trgovinu jer, prema njihovim podacima, jedino će prodaja preko interneta u narednim godinama zabilježiti veliki rast. Oni iznose i zanimljiv podatak da 40 odsto onlajn kupaca “ide” u nabavku uz pomoć pametnih telefona, odnosno korišćenjem aplikacija.

Stručnjaci kažu da ovaj trend predvode milenijalci, mlađe generacije poznate u medijima i pod imenom “digitalni urođenici”, koje su naviknute da svoje obaveze završavaju preko interneta.

Cijena onlajn trgovine

Poslije svega navedenog, logično bi bilo zaključiti da će prvobitni gubitak prouzrokovan prelaskom u digitalnu sferu, trgovci brzo nadoknaditi ukidanjem troškova za plaćanje zarada i doprinosa velikom broju zaposlenih u prodavnicama, iznajmljivanja prostorija, plaćanja komunalija itd. Međutim, prema konsultantskoj kući AlixPartners, ovo nije nužna posljedica digitalizacije.

Analitičari ove kompanije su, naime, izračunali da su trgovci koji prodaju robu na internetu u nešto lošijoj poziciji od onih koji nude proizvode iste cijene u postojećim prodajnim objektima. Njihova pretpostavka je da ako za komad garderobe, koji se u prodavnici nudi po cijeni od 100 dolara, trošak proizvodnje iznosi 40 dolara a troškovi prostorija, zarada za zaposlene i ostali operativni troškovi iznose 28 dolara, trgovac je na dobitku od 32 dolara.

Prema toj matematici ako se roba u istoj cjenovnoj vrijednosti naruči preko interneta, cijena proizvodnje je ista, ali se obično podrazumjeva da je prevoz robe uračunat u konačnu cijenu, te je trgovac u startu na gubitku. Njegovi troškovi su pronalaženje proizvoda u magacinu ili nekoj drugoj prostoriji gdje se mnoštvo robe lageruje, pakovanje i transport. Prema njihovoj računici ovaj trošak iznosi 30 dolara, što znači da onlajn trgovac po ovom artiklu zarađuje dva dolara manje od tradicionalnog.

Zato bi, savjetuju iz ove kompanije, trgovci trebalo da na osnovu svojih prodajnih kapaciteta analiziraju situaciju i donesu odluku da li da ulože u sopstveni distributivni centar ili da angažuju neku kompaniju koja bi to radila za njih, s ozbirom da ovakvi centri zahtjevaju velika ulaganja.

Pojedini stručnjaci upozoravaju da u onlajn trgovini treba uzeti u obzir i mnoge „skrivene“ troškove na koje se obično zaboravlja, kao što je unajmljivanje cijelog tima IT stručnjaka koji će biti zaduženi za stabilnost i efikasnost sistema, ali i za kreiranje novih aplikacija, jer „digitalni urođenici“ vrlo lako promjene ponuđača čija onlajn ponuda nije, kako se to moderno kaže „responsive“.

Autor: Marija Dukić - B&F Plus


Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Povežite se

Zar se još nismo povezali? Ako ne, kriv sam što vam do sada nisam pokazao sljedeće magične linkove: