Nikada nije bilo bolje vrijeme da budete političar. Međutim, još bolje vrijeme je da budete inženjer mašinskog učenja koji radi za političara.

Kroz savremenu istoriju, politički kandidati imali su vrlo ograničen broj alata za „ispipavanje pulsa“ glasačkog tijela. U pravilu je instinkt bio taj koji je odnosio prevagu nad podacima kada je bilo u pitanju osmišljavanje izbornih kampanja.

Međutim, današnji kandidati u ponudi imaju jednu potpuno novu informatičku oblast koja je unijela revoluciju u politiku. „Veliki podaci“ (big data) danas svima koji bi htjeli da se kandiduju omogućavauju da maksimizuju efikasnost kampanje. Međutim, to ni izbliza nije sve - već iz današnje pozicije moguće je jasno vidjeti sljedeći nivo -korišćenje vještačke inteligencije (AI) u izbornim kampanjama i, generalno, političkom životu.

Sistemi mašinskog učenja zasnovani su na statističkim metodama koje automatski mogu identifikovati obrasce u prikupljenim podacima. Ovi sistemi već sada, na primjer, mogu predvidjeti koji će zakoni proći u američkom Kongresu uz pomoć algoritamske analize teksta zakona, kao i drugih varijabli, kao što je broj sponzora ili period u godini kada je zakon predstavljen u Kongresu.

Vještačka inteligencija pažljivo se koristi u političkim predizbornim kampanjama kako bi bolje angažovala birače i pomogla im da budu više informisani o ključnim političkim pitanjima.

Ovo, naravno, podiže etička pitanja. Na primjer, postoje dokazi koji ukazuju na to da su tehnologije koje koriste vještačku inteligenciju korišćene za manipulaciju građanima u predizbornoj kampanji Donalda Trampa 2016. godine. Neki čak idu tako daleko da tvrde kako su ovi alati bili odlučujući po ishod glasanja.

Još uvijek ostaje nejasno kakvu je ulogu AI igrala u kampanji uoči referenduma o Bregzitu u Velikoj Britaniji.

Da li ste glasali zbog AI?

Vještačku inteligenciju moguće je koristiti za manipulaciju pojedinačnih birača. Na američkim predsjedničkim izborima u 2016. godini, kompanija za istraživanje podataka Kembridž Analitika objavila je obimnu reklamnu kampanju usmjerenu ka potencijalnim biračima na osnovu njihove individualnog psihološkog profila.

Ova visokosofisticirana mikrousmjerena operacija oslanjala se na velike podatke i mašinsko učenje kako bi uticala na emocije ljudi. Različiti glasači dobili su različite poruke zasnovane na predviđanjima njihove osjetljivosti na različite teme. Oni paranoični su primali oglase sa porukama zasnovanim na strahu, dok su ljudi sa konzervativnom predispozicijom dobijali reklame sa argumentima zasnovanim na tradiciji i zajednici.

Sve ovo je omogućila dostupnost podataka o glasačima u realnom vremenu, od njihovog ponašanja na društvenim medijima, pa sve do njihovih obrazaca kupovine i odnosa s ljudima. Njihovi „otisci“ na internetu, korišćeni su za izradu jedinstvenih bihejvioralnih i psiholoških profila.

Problem kod ovog pristupa nije tehnologija sama po sebi, nego činjenica da je kampanja prikrivena i neiskrenost političkih poruka koje su poslate. Kandidat sa fleksibilnim obećanjima u kampanji kao što je bio Tramp posebno je pogodan za ovu taktiku. Svakom biraču se može poslati prilagođena poruka koja naglašava drugu stranu određene teme.

Zato, svaki birač dobija drugačijeg Trampa. Ključ uspjeha je bio relativno jednostavan – pronaći prave emocionalne okidače kako bi se svaka osoba podstakla na akciju.

Napad botova

Već znamo da se vještačka inteligencija može koristiti za manipulaciju javnim mnjenjem. Čitavi rojevi političkih botova korišćeni su na opštim izborima u Velikoj Britaniji 2017. godine kako bi širili dezinformacije i lažne vijesti na društvenim medijima. Isto se desilo tokom američkih predsjedničkih izbora 2016. i nekoliko drugih ključnih političkih izboraširom svijeta.

Ovi botovi su autonomni računi koji su programirani da agresivno šire jednostrane političke poruke kako bi proizveli iluziju javne podrške. U pitanju je sve rasprostranjena taktika čiji je cilj da proizvoljno oblikuje javnu debatu i iskrivi političko raspoloženje kod biračkog tijela.

Obično prerušeni u „obične“ ljudske naloge na društvenim mrežama, botovi šire dezinformacije i doprinose žestokoj političkoj borbi na sajtovima poput Twittera i Facebooka. Moguće ih je koristiti za slanje negativnih poruka kroz društvene medije prema demografskoj grupi koja će vjerovatnije glasati za protivničkog kandidata, s ciljem da ih obeshrabri da izađu na izbore.

Na izborima 2016. godine, botovi opredijeljeni za Trampa čak su se infiltrirali na Twitter haštagove i Facebook stranice koji su podržavali Hilari Klinton i tamo širili automatizovane sadržaje.

Botovi su takođe korišćeni u prelomnoj tački kampanje uoči francuskih predsjedničkih izbora 2017. godine, kada su na Facebooku i Twitteru izbacili čitavu bujicu e-mailova izbornog štaba predsjedničkog kandidata Emanuela Makrona.
Objavljene informacije su sadržavale, kako ih je Makron nazvao, lažne informacije o njegovom finansijskom poslovanju.

Cilj #MacronLeaksa bio je da se uspostavi viđenje da je Makron kriminalac i licemjer – uobičajena taktika koju botovi i inače koriste da bi istakli aktuelne teme i dominirali društvenim medijima.

Vještačka inteligencija i kako je koristiti za dobro

Lako je kriviti tehnologiju vještačke inteligencije za nepravde u svijetu (i za izgubljene izbore), ali sama osnovna tehnologija nije sama po sebi štetna.

Algoritamski alati koji se koriste da dovedu u zabludu, dezinformišu i zbune, jednako se uspješno mogu koristiti da podrže demokratiju.

Vještačka inteligencija se može koristiti za vođenje boljih kampanja na etički i legitiman način. Mi možemo, na primjer, programirati političke botove da se uključe kada ljudi dijele članke koji sadrže poznate dezinformacije.

Oni mogu izdati upozorenje da su informacije sumnjive i objasniti zašto je tako.

Ovo bi moglo da pomogne u razotkrivanju neistina, poput sramotnog članka koji je lažno tvrdio da je papa podržao Trampa.

Možemo koristiti AI da bolje slušamo ono što ljudi imaju da kažu i da obezbjedimo da njihove glasove jasno čuju njihovi izabrani predstavnici. Na osnovu ovih uvida, možemo rasporediti kampanje za mikrociljanje koje pomažu u obrazovanju birača o različitim političkim pitanjima kako bi im pomogli da stvore realnu sliku i u skladu s njom se odluče.

Ljudi su često preplavljeni političkim informacijama u televizijskim debatama i novinama. Vještačka inteligencija im može pomoći da otkriju političke pozicije svakog kandidata u odnosu na ono što ih najviše zanima. Na primjer, ako je osoba zainteresovana za politiku životne sredine, mogao bi se koristiti AI alat za ciljanje kako bi im se pomoglo da saznaju šta svaka stranka ima da kaže o životnoj sredini.

Od ključnog značaja je da personalizovani politički oglasi moraju služiti biračima i pomoći im da budu više informisani, umjesto što podrivaju njihove prave interese.

Upotreba AI tehnika u politici neće nestati. Jednostavno, od velikog je značaja za političare i njihove kampanje.

Međutim, političari bi trebali da se obavežu na etičko i zdravorazumsko korišćenje vještačke inteligencije, kako bi se obezbjedilo da njihovi pokušaji da privuku glasače na kraju ne ugroze samu demokratiju.


Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Povežite se

Zar se još nismo povezali? Ako ne, kriv sam što vam do sada nisam pokazao sljedeće magične linkove: