Prema Strategiji razvoja industrije informacionih tehnologija za period od 2017. do 2020. godine, srpska industrija softvera nalazi se između 30. i 50. mjesta na svjetskim listama što predstavlja možda najbolji rezultat srpske privrede u proteklim godinama. To je jedna od ocjena iz Analize uslova konkurencije na tržištu softvera i računarske opreme na teritoriji Srbije, koju je sprovela Komisija za zaštitu konkurencije.
Za potrebe analize identifikovana su dva relevantna tržišta u okviru šireg tržišta informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), tržište veleprodaje softvera i tržište veleprodaje hardvera (računara i računarske opreme). U Komisiji ocjenjuju da, IKT igraju najvažniju ulogu kako u proizvodnji i ekonomiji, tako i u svim ostalim sferama života pojedinca i društva u cjelini.
Izvozni prihodi od ovih usluga u periodu od 2008. do 2015. godine su utrostručeni, a prihodi od kompjuterskih usluga povećani su četiri puta. Podaci iz analize pokazuju da se godišnje u Srbiji otvori više od 200 IT firmi, a prosječna IT firma ima manje od deset radnika i godišnji prihod po zaposlenom od 80.000 evra.
Republički zavod za statistiku sproveo je u 2016. godini, po metodologiji Evrostata, dva istraživanje o upotrebi IKT.
Prvo istraživanje se odnosilo na domaćinstva i pojedince, a drugim su bila obuhvaćena preduzeća.
Podaci kažu da čak 99,8 procenata preduzeća u Srbiji koristi računar u svom poslovanju koliko ima i internet priključak.
Veb sajt ima 80,8 procenata preduzeća u Srbiji
Elektronske servise javne uprave koristi 98,6 odsto preduzeća, pri čemu preduzeća iz oblasti građevinarstva najviše koriste ove usluge, njih – 100 odsto.
Brojke kažu da 80,8 procenata preduzeća u ima veb sajt, dok svega 9,3 procenata firmi plaća usluge klaud servisa putem interneta.
S druge strane, mali procenat firmi zapošljava IKT stručnjake u svojim redovima, svega 22,6 odsto, dok su poslodavci za nešto više od četvrtine radnika obezbjedili IT obuku.
Istraživanje pokazuje da među 200 najvećih IT izvoznika u Srbiji, njih 88 su osnovali stranci i kompanije, koji zapošljavaju 58 procenata ukupne radne snage, i ostvaruju 54 procenata izvoznih prihoda države.
Sa druge strane, firme u domaćem vlasništvu su gotovo podjednako opredjeljene za autsorsing i izvoz sopstvenih rješenja, što, prema ocjeni stručnjaka, neće biti dovoljno da se u skorije vrijeme promjeni ovakav trend, pa će autsorsing (obavljanje poslova i pružanje usluga isključivo za druge) dominirati u izvozu i nakon 2020. godine.
Informacione i komunikacione tehnologije, dodaju u Komisiji, igraju ključnu ulogu i u obavljanju javnih ovlašćenja i pružanju javnih usluga.
Prema podacima Uprave za javne nabavke, u periodu od 2014. do 2016. godine, javni sektor je po osnovu javnih nabavki IT proizvoda i usluga trošio u prosjeku 13,6 milijardi dinara godišnje, od čega 7,5 milijardi za nabavku softvera i 6,1 milijardi za nabavku računara i računarske opreme.
