e-Uprava strateški je izbor Vlade Estonije i cilj joj je poboljšati konkurentnost zemlje te povećati dobrobit njenih građana. Njihov san je imati što je moguće manju vladu, ali vladu koja je dostupna 24 časa dnevno. Tu su još i digitalni identiteti dostupni svim građanima Estonije, bezbjedna i efikasna razmjena podataka, te visokokvalitetne baze podataka. Zahvaljujući digitalnom potpisivanju dokumenata, svaki Estonac godišnje u prosjeku uštedi pet radnih dana. To je kao da svake godine dobijete dodatnu sedminu dana godišnjeg odmora.
Digitalna transformacija bilo koje zemlje predstavlja društvenu i bihevioralnu promjenu. Velike promjene ponašanja u društvu, poput prihvatanja elektrosnkog identiteta, ne može promovisati isključivo javni sektor – važan je i angažman privatnog sektora jer upravo oni pružaju većinu usluga koje ljudi svakodnevno koriste.
Ključ je izgradnja infrastrukture koja će privatnom sektoru biti od koristi i koju će zatim promovisati svojim korisnicima. Ključni pokretači biće banke, telekomi, komunalna preduzeća i sl.
Estonija gradi infrastrukturu nove generacije kako bi naše kompanije mogle izgraditi kvalitetnije i efikasnije poslovanje, a ljudi živjeli kvalitetnije i jednostavnije.
Bilo ih je puno poteškoća sa kojima se Estonija suočila tokom prelaska na digitalno okruženje i još uvijek ih ima. Većina ih je povezana sa brzim razvojem tehnologije i pristupom internetu. Treba spomenuti i regulativu te brzinu kojom se ona mijenja.
S obzirom na to da se sve više naših podataka prenosi u digitalni svijet, neizbježno je zapitati se što je sa bezbjednošću i zaštitom naše privatnosti. Osim toga, uskoro će na snagu stupiti i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR).
Estonci vjeruju e-rješenjima i svakodnevno ih koriste. Gotovo se sve transakcije povezane sa državom obavljaju digitalno – izdavanje recepata, povrat poreza ili otvaranje preduzeća.
Zaštita privatnosti građana Estonije predstavlja prioritet – građani imaju pravo znati ko koristi njihove podatke. U digitalnom svijetu nakon svake prijave slijedi potpis. U papirnatom (tradicionalnom) svijetu ne znamo koliko je puta neko provjerio neke naše podatke. U Estoniji su građani „vlasnici“ podataka.
Nakon prvih nekoliko koraka na putu prema e-državi, u Estoniji su shvatili kako će rizik od računarskih napada uvijek biti dio informacionog društva – rizik koji se mora ozbiljno shvatiti. Nakon što su analizirali nekoliko različitih rješenja, Estonci su pronašli ono pravo:
Blockchain tehnologija
Iako je blockchain tehnologija postala popularna u posljednjih nekoliko godina, Estonija predvodi blockchain revoluciju – Estonci testiraju spomenutu tehnologiju još od 2008. godine. Nadalje, blockchain se od 2012. godine koristi u estonskim podatkovnim registrima kao što su nacionalni sistem zdravstvene zaštite, pravosudni sistem, zakonodavni sistem, sistem zaštite te komercijalni sistem za kodiranje. Postoje i planovi za širenje blockchaina i na ostala područja, npr. personalizovane ljekove, računarsku bezbjednost i sl.
Zahvaljujući svom iskustvu, Estonija je danas sjedište Centra kompetencija (CCoE) za kooperativnu kibernetičku odbranu NATO-a te IT agencije EU-a. Obe organizacije koriste estonsku KSI blockchain tehnologiju kako bi zaštitile svoje sisteme.
Sama blockchain tehnologija ne štiti podatke, već djeluje poput kamere za mjerenje brzine čiji je zadatak utvrditi ko je, kada i na koji način prekršio zakon.
S obzirom na to da su podaci koje štiti blockchain tehnologija prekriveni „odbrambenom digitalnom prašinom” i da ta „prašina“ prekriva milione računara širom svijeta, svaka se upotreba ili zloupotreba podataka može otkriti jer ostavlja tragove u prašini. Zahvaljujući implementaciji te tehnologije, situacije koje je izazvao Snowden nikada se ne bi dogodile u Estoniji.
Za razliku od ostatka svijeta, pacijenti u Estoniji vlasnici su svojih zdravstvenih podataka, a njih štiti blockchain tehnologija.
Od 2008. godine naovamo sve su bolnice i doktori u Estoniji morali digitalizovati podatke i učiniti ih dostupnima putem digitalnih zdravstvenih kartona. Kako bi zdravstveni podaci bili u potpunosti zaštićeni, ali i dostupni svim ovlašćenim pojedincima, sistem elektronskih identifikacionih kartica koristi blockchain tehnologiju i tako štiti integritet podataka te umanjuje unutrašnje prijetnje podacima. Na taj se način mogu otkriti sve upotrebe i zloupotrebe podataka te spriječiti veća šteta zdravlju pojedinca.
Najveći izazov sa kojim se suočavaju zemlje globalizovanog svijeta u 21. vijeku je kako postići da drugi ljudi plate dobrobit vaših sopstvenih građana, te kako podstaći i privući ljude sa drugog kraja svijeta da dođu u vašu zemlju, posluju u njoj i plaćaju njene poreze.
Estonija ima jedno od najnaprednijih digitalnih društava – birokratija je minimalna, a poreski okvir jasan. Nadalje, estonsko članstvo u Evropskoj uniji, NATO-u, OECD-u i evrozoni pruža određene prednosti i stabilnost. Troškovi startupa i održavanja su niski, poslovanje transparentno, a nivo korupcije vrlo niska. Rast se potiče sa nula odsto poreza na dobit preduzeća na ponovno uloženu dobit, a trgovina se može obavljati u evrima kako bi se smanjio rizik od fluktuacije kursa.
Osnovni razlog zbog koga se e-stanovnici pridružuju toj zajednici jest vođenje pouzdanog poslovanja unutar Evropske unije koje ne zavisi o lokaciji, i to putem interneta i korišćenjem svih alata potrebnih za obavljanje posla širom svijeta. Zahvaljujući e-boravku, možete otvoriti preduzeće za jedan dan, prijaviti se otvaranje transakcionog računa i dobivanje kreditne kartice za svoje digitalno preduzeće, koristiti usluge internet bankarstva, pristupiti pružateljima usluge internet plaćanja (kao što su Paypal ili Braintree), stavljati digitalni potpis na dokumente i ugovore, te prijavljivati porez – i to putem interneta i sa bilo kojega mjesta na svijetu.
Vjeruje se kako će se u budućnosti zemlje „boriti“ za e-stanovnike oslanjajući se na kvalitetu svojih javnih usluga i poslovnog okruženja. e-stanovnici Estonije dolaze iz više od 130 zemalja širom svijeta.
Estonija je bila jedna od prvih evropskih zemalja koja je ozakonila Uber i robotsku dostavu.
Proći će još samo nekoliko godina dok na estonskim ulicama ne vidimo samovozne automobile u javnom prevozu. Estonija se trenutno priprema za to. Imaju savršenu kombinaciju važnih elemenata: odličnu dostupnost mobilnog interneta i poznavanje računarske bezbjednosti, društvenu svijest o inovacijama, te dugogodišnje iskustvo u korišćenju blockchain tehnologije za zaštitu sistema.
Ako zaista želimo da nam prevoz bude ekološki prihvatljiviji, moraćemo smanjiti broj automobila. Dijeljenje vožnji dio je rješenja. U Estoniji to ne vidimo kao takmičenje između taksija i platformi, već kao takmičenje između javnog prevoza (koji uključuje i platforme) i vlasništva nad automobilima.
Osim toga, jasno je da moramo preći sa tehnologije iz prošlosti na tehnologiju budućnosti. U ovom bi slučaju rješenje trebalo promovisati najnovija tehnološka rješenja poput mobilnih aplikacija sa ugrađenim GPS-om, za razliku od tradicionalnih taksimetara. Aplikacije sa ugrađenim GPS-om pružaju lakoću i jednostavnost korišćenja te puno veću zaštitu potrošača jer su dokazano preciznije rješenje od taksimetara. Staru tehnologiju treba preseliti u muzej, a ne štititi regulativom.
Liberalizacija tržišta taksi usluga svima donosi korist i u Estoniji je bila veoma uspješna. Zahvaljujući provedenoj reformi, taksi usluge su jeftinije, kvalitetnije i bezbjednije.