Informacione tehnologije su zadrle u svaku poru našeg života, pa tako i u poljoprivredu i u industrijsku proizvodnju mesa i mesnih prerađevina. Vjeruje se da će baš one pomoći ljudima da se prehrane, jer se očekuje da će nas do 2050. godine biti dve do tri milijarde više, a prirodnih resursa će biti manje. Tehnologije će zahtjevati od čovjeka da bude ekonomičan, da poštuju dobroditi životinja, kao i sva pravila u vezi sa zagađivanjem.
Smatra se da će se u bliskoj budućnosti i na našim prostorima primjenjivati sljedeće informacione tehnologije, kada je riječ o mesnoj industriji:
- 3D štampači;
- dronovi;
- senzori za individualni monitoring;
- vještačka inteligencija;
- virtuelna stvarnost;
- roboti;
- Internet of Things...
Internet of things su tehnologije koje primjenjujemo danas. Predstavljaju prikupljanje što više podataka sa farme, koje se potom smještaju u bazu i pretvaraju se u raspoloživu informaciju. Slika je u realnom vremenu, pa farmer ne mora da bude prisutan na farmi. Pristup je omogućen preko mobilnih telefona - to su dodatne oči, uši i ruke za rukovođenje proizvodnjom.
Skupljanje i obrada podataka
Prikupljanje podataka i monitoring, obuhvata: ambijentalne uslove (temperatura, vlažnost vazduha, kvalitet vazduha, strujanje itd.), podatke o životinjama (vrijeme i količina uzimanja hrane, temperatura, zvukovi, raspored u objektu, kondicija itd.) i parametri u vezi sa životnom sredinom (emisija gasova, prašine, CO2 itd.).
Kada se svi podaci prikupe, oni se obrađuju. Jedan dio dolazi do poljoprivrednika, a jedan je namjenjen opremi, u jasnom i pristupačnom obliku.
Tako je moguće, postavljanjem mikrofona u hranilicu i analizom zvuka a pomoću senzora registrovati koliko puta pilići u toku dana kljucaju hranilicu. Sa visokim nivom uspješnost tj. sa greškom do 1% moguće je razdvojiti ona kljucanja u kojima pilići zaista uzmu hranu. Ti podaci su važni da bi se smanjio rastur hrane prilikom ishrane.
Perspektive primjene postoji i kod nas, mada se javljaju i različite teškoće. Naime, nove tehnologije nisu još dovoljno praktične, oprema je skupa, podaci su često teško razuljljivi, a postoji i stepen nepovjerenja, kako će se primjeniti podaci.
Bez obzira na to nema razloga da ozbiljni privrenici zaostaju za razvijenim svijetom. IT sektor je razvijen, a računare posjeduje gotovo 70% domaćinstava, a 100% preduzeća koristi u poslovanju. Potrebno je da uđemo u trku, a onda smo potpuno ravnopravni i konkurentni.
