Kako bi izgledao svijet kada bismo mogli opozvati glas koji smo dali nekom političaru koji nas je iznevjerio, koji je koalirao sa nekim za koga se kleo da neće? Kako bi bilo kada bismo mogli podijeliti svoj glas pa, recimo, u pitanjima poreza glasati za jednu stranku, u pitanjima koja se tiču spoljnje politike za drugu, u neki trećim nama bitnim pitanjima za neku četvrtu opciju ili pojedinca?
Šta bi se dogodilo kada bismo umjesto jednog glasa imali, recimo, 100 glasačkih bodova, koje bismo mogli podijeliti na nama važna pitanja, te kada bi neko kome su, recimo, bitna imena ulica, mogao ispucati svih 100 glasačkih bodova na to pitanje, pa da nas ostale onda pusti na miru da odlučujemo o porezima, zdravstvu, obrazovanju i slično.
Moguće je sve navedeno, i taj se sistem zove Liquid Democracy. To je koncept koji su naučnici počeli razmatrati još 60-tih godina prošlog vijeka, međutim zbog tehnoloških prepreka nije bilo moguće obezbjediti provođenje takvih rješenja.
DEFINICIJA: Liquid Democracy - Delegativna demokratija je moćan model glasanja za kolektivno donošenje odluka u velikim zajednicama. On kombinuje prednosti direktne demokratije i reprezentativne demokratije i stvara istinski demokratski sistem koji ovlašćuje birače da direktno glasaju o pitanjima ili da delegiraju glasačku snagu pouzdanim stranama.
Sistem Liquid Democracy postao je moguć i ozbiljno su se intenzivirale rasprave o njemu tek pojavom tehnologije blockchain, koja omogućava praćenje traga glasa koji je dan, uz istovremenu garanciju anonimnosti samog glasača, te da se taj glas, naravno, u datom trenutku povuče. Političari u tom bi slučaju, umjesto sigurnih imali stalno nesigurne (plivajuće) mandate što bi ih svakako držale budnima i aktivnima.
Sistem bi podrazumijevao elektronsko glasanje pa ne bi više bilo razloga da sjedate u auto i tražite parkiralište, gužvate se s onima koji su došli obaviti građansku dužnost, dovoljno je da uz pomoć aplikacije sa svog mobilnog telefona obavite građansku dužnost. Ako pomoću aplikacije možete upravljati svojim računom u banci, onda sigurno možete tako i glasati.
Sadašnji način glasanja uspostavili smo otprilike u vrijeme kada je izumljena štamparska mašina. Taj način izbora bio je pogodan za to vrijeme, kada je poštanska pošiljka putovala sedmicama.
Internet je u tehnološkom smislu ono što je bila štamparska mašina nekad, možda je sada vrijeme za demokratiju koja je pogodna za ove prilike.
Liquid democracy nije utopija, radi se o konceptu koji se ozbiljno razmatra u odgovornim društvima, poput njemačkog. Čak je i Google imao vrlo opsežan eksperiment na tu temu još 2014-2015.
Način kako ostvarujemo uticaj na političke procese velika je i važna tema. Možda je ovo tema koju treba dodatno razmotriti kako bi izgradili društvo 21. vijeka.
Da ponovimo
Liquid Democracy je novi oblik kolektivnog odlučivanja koji daje biračima potpunu kontrolu nad odlukama. Birači mogu ili glasati direktno o pitanjima ili mogu delegirati svoju glasačku moć delegatima (tj. Predstavnicima) koji glasaju u njihovo ime. Delegiranje može biti specifično za domen, što znači da birači mogu delegirati svoju glasačku moć različitim stručnjacima iz različitih oblasti.
Šta vi mislite o ovom konceptu?
Vezani tekstovi:
Šta je blockchain i kako on mijenja novac i poslovanje?
Estonija pobornik digitalnog i novih tehnologija?
