Informatizacija školstva je budućnost obrazovanja

Osnovnih škola u Republici Srpskoj je nešto ispod 700. Od tog broja, otprilike njih 400, mahom na periferiji, nemaju priključak na internet.

U narednom periodu planirano je uvođenje interneta u sva područna odjeljenja i obezbjeđivanje dovoljnog broja računara.

Problem broj 1:

Ako pitate direktore škola da li je potrebno da ove ustanove posjeduju računare povezane na internet, svi će reći da jeste. Ako ih pitate da vam obrazlože zašto je to bitno, dobićete odgovor tipa:

"Jer to iziskuje savremeni način života" ili "Mora se biti u korak s vremenom" i sl.

Dakle, oni znaju da su moderne tehnologije potrebne ali ne i koji je njihov potencijal niti kako ga iskoristiti.

Rješenje problema broj 1: hmm, ostaviću ga za kasnije...

Neki dan sam pročitao da je u okviru "Projekta Dositej" za 187 osnovnih škola obezbjeđeno impresivnih cca 22.000 računara raspoređenih u informatičkim kabinetima u osnovnim školama širom Republike Srpske.

Problem broj 2:

Postavljaju se pitanje tehničke podrške:

1. Održavanje 22.000 računara na 187 lokacija, uključujući antivirusni softver, Windows ažuriranja WSUS i sl.
2. Održavanje komunikacionog sistema na 187 lokacija sa svim onim što uz to ide internet link, Firewall, Switch, Router, WiFi, licence, administracija uređaja i dodjeljivanje rola i sl.
3. Održavanje servera uključujući i email Exchange Server, koji bi koristili nastavnici ali i učenici (zašto ne).
4. Održavanje Aktivnog direktorijuma. To je tehnologija koju je razvio Microsoft kako bi centralizovao upravljanje računarima tako što ih grupiše u domen. Omogućava sistem administratorima da sa jednog mjesta administriraju računare i servere. Sa svakom novom verzijom povećava se broj servisa (Roles and Features). Samba je domen kontroler za Linux OS.
5. Bekapovanje svega onog što je potrebno, npr. Veeam softvera ili sl.
6. Informaciona bezbjednost itd.

Obzirom da ovo nije konačan broj računara jer nisu sve škole pokrivene, očekivati je da će navedene brojke biti i značajno veće pa je potrebno planirati sve navedene aktivnosti kako se ne bi našli u situaciji da poslije izvjesnog vremena većina opreme nije ispravna pa bi u tom slučaju škole bile prinuđene da pređu na tradicionalni način učenja - kreda i tabla.

Rješenje problema broj 2:

Treba pronaći način da se ovaj problem prepozna i da se ponudi neko realno rješenje uzimajući u obzir da školske ustanove nemaju finansijsku mogućnost da snose troškove održavanja ovolikog broja računara i računarske opreme.

Jedan od načina je da se organizuju sekcije u srednjim školama i informatičkim fakultetima širom Republike koje bi okupljale informatičke entuzijaste. Zadatak ovih sekcija, osim učenja, bi bio i praktičan rad na održavanju računara, računarskih sistema, mreža i sl. u školama u svojoj lokalnoj zajednici a po mogućnosti i šire. Siguran sam da bi se mogla naći i neka simbolična naknada za ove aktivnosti a njihov rad bi se vrednovao poput obavljene stručne prakse a svi učenici-studenti uključeni u ovu sekciju bi stekli praktično iskustvo na osnovu kojeg bi našli i posao.

IDEMO DALJE, AKO PRETPOSTAVIMO DA SU PROBLEM 1 + PROBLEM 2 RIJEŠENI, NAMEĆE SE

Problem broj 3:

Imamo računare koji rade, spojeni su na internet, postoji tehnička podrška, donešene su bezbjednosne politike i iste su primjenjene na sve korisnike. Šta onda, da li je riješen problem informatizacije školstva i informatičkog opismenjavanja djece?

1. Da li je dovoljno da djeca znaju da ukucaju neki izraz na Google-u?
2. Da li je dovoljno ako se u Word-u ili u html-u napiše rečenica "Zdravo svijete"?
3. ili ako se pošalje i odštampa jedan email?
4. ok, nauče oni više od toga ali...

Nije dovoljno, jer ne postoji odgovarajuće rješenje koje bi se koristilo u nastavi kao sredstvo za proaktivno učenje (bar ja mislim da ne postoji, ako ovako nešto već postoji, onda je moja greška).

Pisao sam o nekim softverska rješenja, mahom besplatnim, koja bi se na jednostavan način mogla primjeniti u školama 21. vijeka

Rješenje problema broj 3:

Obzirom da su se direktori izjasnili da se "mora biti u korak sa vremenom" i da "to iziskuje savremeni način života", predstavljavam NearPod - Tehnologiju u učionici.

Nearpod je alat koji omogućava nastavniku da od klasične napravi prezentaciju koja traži od učenika da bude aktivni učesnik.

Uz tekstualne i slikovne sadržaje jednostavno se mogu ugraditi audio i video klipovi kao i kompletne web stranice, koje je moguće pregledati unutar prezentacije.

Aktivnost učenika podstiče se dodavanjem interaktivnih elemenata kao što su pitanja otvorenog tipa, ankete, kvizovi ili rukom pisani odgovori i crteži i to ne na kraju prezentacije koja traje npr. dva časa, već svako malo sa ciljem da se održao fokus učenika na gradivo.

Povratnu informaciju sa odgovorima nastavnik dobija u realnom vremenu. Nastavnik (sa ulogom supervizora) u učionici upravlja tempom prezentacije sa svog računara dok učenici koji su npr. kod kuće putem linka mogu ponovo pregledati istu prezentaciju ali tempom koji njima odgovara.

Nastavnicima je potreban korisnički nalog unutar Nearpodovog okruženja dok učenicima on nije potreban jer prezentaciji pristupaju pomoću šifre koja se automatski generiše. Tako generisanu šifru, nastavnik će putem email-a ili upisivanjem na tabli, poslati svojim učenicima koji će ga unijeti na traženo mjesto.

Za svakog učenika i svaki interaktivni element generiše se statistika u realnom vremenu, čuva se na serveru i zavisno o želji i potrebi, nastavniku se šalje izvještaj na email.

Svaki put kada učenik (ili drugi korisnik sa kojim je podijeljen link - čitaj roditelj) pristupi prezentaciji u nastavnikovom okruženju ostaje zabilježena informacija o aktivnostima ove osobe.

Osnovni korisnički nalog (silver user) je besplatan i sadrži sljedeće aktivnosti:

• Kreirajte ankete,
• interaktivne kvizove,
• otvorena pitanja,
• lijepe prezentacije
• i još mnogo toga koje su i više nego dovoljne za izradu kvalitetnog nastavnog sadržaja.

Za naprednog korisnika (gold user) plaća se naknada. Vidi sliku.

Kako funkcioniše u praksi

Prvu prezentaciju možete završiti i za 15 minuta, otprilike koliko je meni trebalo. Nakon što ste kreirali besplatan nalog, nađite neku ppt prezentaciju i učitajte je u Nearpod. On će vašu prezenaciju da konvertuje u niz slikovnih slajdova. Preostalo je da dodate aktivnosti koje će aktivirati učenike poput kviza, pitanja. To radite putem interfejsa koji je izuzetno jednostavan i intuitivan.

Svima je dobro poznato da na kraju časa ima učenika koji aktivno učestvuju u ponavljanju ali da ima onih koji nisu pratili nastavu. Nakon časa realizovanog uz pomoć Nearpod prezentacije učenici će biti zadovoljni načinom obrade gradiva. Časovi potpomognuti ovim softverom rezultiraće dvostruko boljim rezultatima jer će učenici shvatiti da je kompletna njihova aktivnost i uključenost itekako mjerljiva i evidentirana na individualnoj bazi.

Za optimalno održavanje "modernog" školskog časa poželjno je da svaki učenik ima na raspolaganju računar ili da se kursevi prilagode mobilnim telefonima.

Ako ni to nije moguće, ovako izrađeni materijali mogu biti dobar način da se učenici podstaknu na proučavanje sadržaja od kuće i vrednovanje rada kroz domaću zadaću.

Primjer prezentacije koju sam za 15 min napravio iz perspektive učenika možete pogledati ovdje.

Ovo nije jedini softver koji može da napravi potpuni reinženjering osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja.

Pomenuću još neka slična rješenja, koja u svom osnovnom paketu (besplatnoj verziji) imaju sasvim pristojan set funkcionalnosti koje će značajno povećati produktivnost učenika na času.

• https://www.polleverywhere.com/
• https://goformative.com/
• https://socrative.com/

Zaključak

Računare za škole u Republici Srpskoj obezbjeđuje resorno ministarstvo i društveno odgovorne kompanije. Siguran sam da će broj računara u skorijem periodu biti optimalan za školski rad.

Pronašli smo riješenje za problem tehničke podrške velikog broja računara, računarske opreme i računarskih usluga.

Pronašli smo Nearpod, rješenje koje je u primjeni na velikom broju svjetskih obrazovnih ustanova a koji predstavlja jednostavan i intuitivan alat što nastavnicima omogućava više vremena za praktičan rad sa učenicima i dobar je odabir za nastavnike srednjih i osnovnih škola ali i fakulteta koji žele učenike/studente podstaknuti na proaktivno učešće u nastavi. Uslov je naravno da se izvrši adekvatna obuka nastavnog kadra, koji bi bio u stanju da koristi pomenute tehnologije ali sve gore navedeno je dovoljan razlog zašto i naše škole treba da imaju učionicu 21.vijeka.

Što ste tiče rješenja za Problem broj 1, pomozite mi vi.

Vezani tekstovi:

• Da li vaša djeca vole da vježbaju matematiku?
• Ćao roditelji, šta je za zadaću iz matematike?
• Djeca i računari - Opasnost ili šansa?
• Djeca u školi ne uče!
• Nаjbolji nаčin dа se spriječi odliv stanovništva i promjeni mišljenje o društvu jeste dа se djecа vаspitаvаju drugаčije
• Ko još razmišlja o masovnoj besplatnoj edukaciji građana Banjaluke i Republike Srpske?

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.