Šta je to funkcionalna specifikacija softvera? To je opis kako softver treba da radi i kako ne treba da radi. To nije tehnički dokument koji razumiju samo inženjeri, već dokument koji razumije svako ko softver koristi. To nije uputstvo za upotrebu nego dokument koji će da garantuje da će se dve strane u projektu (naručilac i izvršliac) potpuno razumjeti. Funkcionalna specifikacija se piše prije nego što se počne izrada projekta.

Ovo bi trebalo da zanima ljude koji su odgovorni za softverski projekat, ljude koji rukovode timom za izradu softvera ili rade samostalni softverski projekat i ljude koji naručuju softver.

Ako ste naručilac posla funkcionalna specifikacija vam treba za:

• Da biste razjasnili potencijalnom izvršiocu projekta šta tražite.
• Da biste uštedjeli vrijeme koje biste morali da trošite da svakom potencijalnom izvršiocu objašnjavate šta želite.
• Da biste smanjili rizike i gubitke koji bi nastali time što vas izvršioc projekta nije dobro razumio i time što je nedokumentovanja ponašanja softvera shvatio na način na koji vi niste očekivali.

Ako ste neko ko implementira softverski projekat funkcionalna specifikacija vam treba za:

• Da biste mogli da procjenite vrijeme i troškove projekta.
• Da biste znali sve eventualne probleme koje ćete imati pri izradi softvera.
• Da biste izbjegli bilo kakve nesuglasice i probleme sa naručiocem softvera.

U tekstu “Zašto je vašoj firmi/kompaniji potreban SSL sertifikat” objašnjeno je šta je SSL sertifikat, koje postoje vrste sertifikata i način izdavanja. Sada bih nastavio sa ovom temom kako bih dodatno pojasnio koje su prednosti i benefiti SSL sertifikata.

Krenimo redom:

1. ENKRIPCIJA (šifrovanje podataka)

Primarni benefit je svakako bezbjednost. Osjetljive i povjerljive informacije se šalju putem interneta u šifrovanom obliku, tako da one mogu biti čitljive samo onome kome su i namjenjene.
Za šifrovanje podataka koriste ste složeni matematični algoritmi, koji čine podatke nečitljivim za sve one koji različitim metodama hakovanja dođu do podataka. To znači da se ne mogu pročitati poverljivi podaci kao što su korisnička imena, šifre, brojevi kreditnih kartica i dr.

Najnoviji izvještaj američke Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala (NSA) pokazao je da je tinejdžerima potrebno vrlo malo IT vještina da postanu sajber-kriminalci.

U izvještaju, u koju je uvid imao „Independent”, navedeno je da mladima danas na raspolaganju stoji veliki broj ilegalnih hakerskih alata, onlajn i video uputstava zahvaljujući kojima mladi vrlo lako ulaze u svijet sajber-kriminala.

Prosječan uzrast mladih prestupnika iznosi 17 godina, a agencija (NSA) navela je da, suprotno opšte rasprostranjenom mišljenju, glavni motivi za to najčešće nisu krađa, ucjena, niti seksualno uznemiravanje. Ono što je mladima potrebno jeste osjećanje ostvarenosti i građenje reputacije u zajednici.

Veliki broj tinejdžera tako posjećuje forume gdje idolizuju starije članove i trude se da zadobiju poštovanje ostalih korisnika djeljenjem stečenog znanja u vezi sa hakovanjem.

NSA je uvjeren da su ispravni uzori, mentori i mogućnost da stečene vještine primjene u pozitivne svrhe ono što mlade ljude može da odvrati od sajber-kriminala.

Moodle (akronim od Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment) besplatan je i Open source softver za digitalno učenje.

Ovakvi sistemi poznati su pod nazivom virtualno okruženje za edukacije – Virtual Learning Environment (VLE) ili sistem za upravljanje učenjem – Learning Management System (LMS).

Veoma je popularan o čemu svjedoči podatak iz decembra 2014. godine kada je bilo registrovano oko 70 miliona korisnika i gotovo 7,5 miliona seminara unutar tih sistema.

Sistem Moodle se koristi u raznim okolinama, od edukacijskih ustanova, malih, srednjih i velikih kompanija do javne i državne uprave. Najčešća funkcija mu je prenijeti sadržaj za učenje što većem broju korisnika bez potrebe da se okupljaju u učionicama i salama.

Danas, kad je tempo života izuzetno ubrzan, korisnici često nemaju vremena doći na edukaciju i potrošiti radni dan na seminar. Ovakva platforma čini znanje dostupno svima kojima je to potrebno, s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji pristup internetu.

Programerima je ostavljena mogućnost stvaranja modula za proširivanje funkcionalnosti. Tako danas postoje hiljade raznih dodataka, kvizova, izvještaja i ostalih elemenata koji proširuju sistem i čine ga još upotrebljivijim i prilagodljivijim za svako okruženje i priliku.

SSL sertifikat (eng. Secure Sockets Layer), poznat i pod nazivom Digitalni sertifikat, je standardna bezbjednosna tehnologija koja kreira bezbjednu vezu između web sajta i internet pregledača (eng. browser) posjetioca.

Obezbjeđujući da svi podaci u okviru ove konekcije budu sigurni i privatni, SSL enkripcija sprečava hakere od krađe privatnih informacija, kao što su brojevi kreditnih kartica, imena i adrese.

SSL je najviše korišćeni bezbjednosni protokol u svijetu i osim zaštite podataka sa platnih kartica, koristi se i za bezbjedno prijavljivanje na internet sisteme, elektronsku poštu i povezane aplikacije, veze između klijenta i web servera, transfere datoteka i dr.

Ukoliko prodajete proizvode ili usluge putem svog web sajta i prihvatate kreditne kartice online, potreban vam je SSL sertifikat kako biste obezbjedili svoj sajt. Takođe, ukoliko ne prodajete ništa na Internetu, ali želite da povećate kredibilitet svog sajta, jedan od sertifikata obavezno zakupite i instalirajte.

Svi koji su imali sreću da odrastaju početkom ’80tih godina prošlog vijeka sjećaju se fenomenalnog stripa „Alan Ford“ koji opisuje avanture tajne grupe TNT, družine skupljene „s konca i konopca“, spremne da rizikuje život prilikom hvatanja opasnih kriminalaca za malu (ili nikakvu) platu.

Jedan od glavnih junaka, vođa grupe TNT, poznatiji kao „Broj 1“, povremeno bi ušao u raspravu sa nekim na položaju… I kad god druga strana nije željela da mu izađe u susret on bi izvadio malu crnu knjižicu u kojoj se nalaze neke kompromitujuće informacije; suočavanjem druge strane sa sopstvenim „prljavim vešom“ brzo bi promjenio ishod pregovora u svoju korist.

Još tada, prije nego što sam znao da postoji nešto što se zove CRM, pomislio sam kako bi bilo sjajno da svako do nas ima svoju „malu crnu knjižicu“ u kojoj hronološki zapisuje važne događaje. Danas znam da je ovako nešto neophodno, ne kao djelo pojedinca, već kultura ponašanja koja treba da preovladava u preduzeću.

CRM je pojam koji označava skraćenicu engleskih riječi Customer Relationship Management (Upravljanje odnosima sa klijentima). Klijenti ne moraju obavezno da budu kupci.

Ovom prilikom na jednom mjestu je pripremljen pregršt novih regionalnih IT događaja i konferencija koje možete posjetiti i sve to zahvaljujući portalu ukratko koji je medijski partner mnogim konferencijama.

Dakle, bilo da ste poslovni čovjek, IT cyber girl ili samo zaljubljenik u informacione tehnologije, prije nego što počnete da planirate svoje odmore, provjerite na ovom interaktivnom kalendaru kog je datuma vaša omiljena IT konferencija.

Juče sam uzeo papir i olovku i vežbao pisanu ćirilicu. Nisam pisao na ćirilici 31 godinu. Prepisivao sam vesti na nekoliko strana u svesci, čisto da mi pokret ponovo uđe u ruku.

Tamo negde u 5. razredu osnovne škole počeo sam da pišem latinicom. Tada su svi pisali ćirilicom u razredu, a meni se nekako činilo cool da pišem latinicom. Em se koristi u engleskom, em sam bio drugačiji od drugih. Međutim, iz današnje perspektive 30 godina kasnije, izgleda da su i drugi to mislili jer je svuda oko nas latinica.

Imam utisak da je naše pismo ugroženo. Ne bih da ga izgubimo. Možda je inat ali posle tri decenije rešio sam da ja lično prestanem da pišem latinicom. Ćirilicu, kao i mnoge druge delove naše kulture, svakodnevno melje globalistički mlin. Problem je u tome što je većina ljudi pobrkala globalizam i kosmopolitizam, a velike su razlike između ta dva.

Podešavanje skrivenih opcija Windows‑a je nekada vrlo frustrirajuće za prosječnog korisnika, s obzirom na to što Windows 10 neke stvari sakriva od korisnika i čini ih težim za podešavanje u odnosu na ranije verzije.

Većina ovih opcija nisu potpuno „sakrivene“ od korisnika ali pronalaženje iz nekog od Settings odnosno Control Panel ekrana je otežano za konkretne funkcionalnosti.

2 najčešće skrivene opcije koje meni trebaju često, pa zaboravim kako se zovu i gdje se nalaze, donosim u obliku print skrinova, meni kao podsjetnik. Nadam se da će i vam biti od koristi.

Sjetite se ovoga mjesta kad vam bude zatrebalo.

Prva od njih je: Show or hide common icons on the desktop

Druga je: Select which icons appear on the taskbar

Ulazeći dublje u oblast kao što je sajber bezbjednost, nisam ni mogao zamisliti šta će me sve čekati, šta ću sve morati da učim i sa čime ću se sve susretati. U početku me je više zanimalo izučavanje same teorije sajber bezbjednosti i širenja informacija i savjeta za zaštitu, nego zalaženje dublje u tu oblast, učenje pentestinga (penetracijsko testiranje).

Postoji mnogo različitih opasnosti na Internetu, od spam poruka, virusa, trojanaca, phishing-a, ransomware-a, itd.

Black hat hakeri su osobe koje vrše različite bezbjednosne napade na tuđe sajtove, servere, računare i druge uređaje sa ciljem da ukradu određene ili sve podatke hakovane osobe, iznude novac od nje, zaraze im uređaj virusom ili izvrše bilo kakvu sličnu ilegalnu radnju.

Tako je i slučaj sa ransomware virusom za koji sam mislio da kao i većina stvari na ovom svijetu zaobilazi ovu banana državu u svakom pogledu, međutim pogriješio sam.

Međutim ispostavilo se da je situacija kod nas kada se radi o ransomware-u veoma kritična.

Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini da je raspisan konkurs za dodjelu grantova za finansiranje inovativnih tehnologija za nova tržišta. Više informacija dostupno je u dokumentima u prilogu i na linku https://tillvaxtverket.se/english/demo-environment.html.

Poziv je otvoren do 28. februra 2017. godine.

Kontakt osoba je Pia Lindstrom (e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.; web: www.sida.se; tel.: + 46 8 698 51 07; mob.: + 46 70 220 23 81).

Program Demo Environment zaštite životne sredine uključuje finansiranje transfera međunarodnih tehnologija za kupce u 14 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Naglasak Programa je na proizvode čistih tehnologija, sisteme, procese i usluge koji nude jasne prednosti u odnosu na konkurentska rješenja u sljedećim oblastima: voda, sanitacija, usluge ekosistema, energija i urbani razvoj.

Program Demo Environment finansira Švedska agencija za razvoj i saradnju (Sida), a njime upravlja Švedska agencija za ekonomski i regionalni razvoj (Tillva xtverket).

Nerijetko su poslovne odluke brze, ali ne i prave, pa smo svjedoci pozamašnog broja promašenih investicija. Projektna dokumentacija ne postoji ili je nepotpuna, a rezultat toga je više od 50% neuspješnih IT projekata u javnom sektoru u zemljama u okruženju.

Često se dešava da se ulaganja u IT ne sagledavaju iz ugla potreba poslovanja, kao ni mogućnosti koje moderne informacione tehnologije pružaju za ostvarivanje pozitivnog uticaja na poslovanje. IT koji je u skladu sa potrebama poslovanja povećava efikasnost, produktivnost, brzinu odziva na tržištu i profitabilnost kompanije. Kada ne postoji precizan projektni zadatak, tada nije jasno šta se treba postići, koje probleme IT projekat rješava i kakve finansijske efekte na poslovanje treba da ostvari.

U nedostatku projektnih zadataka, kompanije/institucije vrlo često investiraju bez prave projektne dokumentacije, a da ostvareni rezultti nisu u skladu sa visinom investicije, to jest nisu opravdani. Da bi se izbjegli ovakvi problemi neophodno je sistematski pristupiti njihovom rješavanju. Jedan od načina jeste primena studije izvodljivosti.