Sedmu godinu zaredom Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske organizuje Festival nauke, koji će biti održan 14. i 15. novembra 2017. godine. Prvi dan Festivala je izožbeni i biće organizovan u Domu omladine u Banjaluci od 10 do 19 časova - bio, vidio, oduševio se, a drugi dan je svečana akademija u Dječijem pozorištu Republike Srpske, od 19 časova. Tema Festivala nauke 2017 je vještačka inteligencija.

Na zanimljiv i dopadljiv način predstavnici fakulteta sa univerziteta u Republici Srpskoj kao i srednjih škola predstaviće različite eksperimente i demonstracije iz nauke.

Pametna lutka za usavršavanje studenata medicine, eksprimenti sa prelamanjem svjetla, tornado u boci, HD ruka, ključanje vode na niskim temperaturama, magnetni krevet, prezentacija novog helikopterskog simulatora... samo su neki od sadržaja koji očekuju posjetioce Festivala.

Tu su i zanimljiva predavanja: „Čovjek vs. bakterije – opasnosti u kuhinji!" prof. dr Jelene Ćirić sa Veterinarskog fakulteta iz Beograda i predavanje mr. Ivane Pandžić, kustosa-arheologa Muzeja RS, o arheološkim praksama i znanjima u digitalnom okruženju.

Proglašenjem Nacionalnog parka "Drina" Republika Srpska je dobila novo zaštićeno područje prirode. Nacionalni park nalazi se na teritoriji opštine Srebrenica i zahvata površinu od 6.315,32 hektara.

Zaštita područja izvršena je na osnovu Zakona o Nacionalnom parku "Drina" i Studije za proglašenje zaštićenog područja - NP "Drina" koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na junskom zasjedanju. Studiju je, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 20/14) izradio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Zakon o NP „Drina“ objavljen je u „Službenom glasniku Republike Srpske" br. 63/17 od 4. jula 2017. godine.

NP „Drina“ je 19. zaštićeno područje u Republici Srpskoj i treće u kategoriji nacionalnog parka, nakon Sutjeske i Kozare. Površina pod zaštitom sada iznosi 27.972,35 hektara, što je udio od 1,13% od ukupne površine Republike Srpske.

Osnovne vrijednosti Nacionalnog parka „Drina“ su staništa endemičnih i reliktnih biljnih vrsta, prije svega Pančićeve omorike te klisurasto-kanjonska dolina rijeke Drine i njenih pritoka. Ovo područje čini jedinstveni kompleks, odnosno dio dinarske Starovlaško-raške visije.

Vrbas je rijeka koja izvire ispod planine Zec (planina kod Fojnice) i nakon 250 km dugog toka se ulijeva u rijeku Savu kod Srpca, na 96 metara nadmorske visine.

Površina sliva ove rijeke iznosi oko 5.900 km² i na njenim obalama živi oko 500 hiljada stanovnika. Prije Banje Luke, Vrbas prolazi kroz kanjon i brojne klisure, koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirodnih vrijednosti iz 1955. godine.

Teče kroz: Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tijesno, Banjalučku kotlinu a donjim tokom preko svoje makroplavine Lijevče polje.

Sliv je izduženog oblika dužine 150 km i prosječne širine 70 km. Ima 36 direktnih pritoka dužih od 10 km, a najznačajnije su Pliva, Ugar, Crna Rijeka i Vrbanja. Sliv rijeke Vrbas u gornjem toku čine mnogobrojne manje rijeke: Pritoke Vrbasa su i Desna, Tušnica, Trnovača, Kruščica, Bistrica, Bunta, Vileški potok (Vileška rijeka), Vesočnica, Poričnica, Vitina (Vitinska rijeka), Duboka, Prusačka i Oboračka rijeka i Semešnica.

U vrijeme sunčanih i vrelih dana, svi se trudimo što je više moguće vremena provesti izvan svojih stanova. Za ugodan boravak na otvorenom, makar i u dvorištu stambenih zgrada, najprije je potrebno pristupiti čišćenju.

Na takav su se potez odlučila dva odvažna stanara u banjalučkom naselju Obilićevo.

Umjesto da čekaju radnike komunalnog preduzeća, njih dvojica su uzeli alat u ruke i zajednički uredili dvorište ispred svoje zgrade.

Detalji radne akcije:

  1. Alat: Grablje, metla, lopatica
  2. 4 velike kese za smeće
  3. jednokratne rukavice
  4. nešto vode i vlažnih maramica
  5. utrošeno vrijeme: 60 minuta
  6. Očišćeno je oko 1000 metara kvadratnih zajedničke travnate površine i trotoara.

„Srbin se bori do besvjestice, on je divan borac, agresivniji je, divlji, energičniji od Rusa, a imade i više samostalnosti i inicijative.“

Ovim je riječima general Borojević 1916. godine okarakterizovao srpskog vojnika.

U njegovom poređenju karaktera protivničkih vojski, Borojević je o srpskoj vojsci pisao sa velikim poštovanjem kada je u pitanju bila borbena spremnost i žar pojedinca na bojištu.

Tako Borojević srpskog vojnika opisuje kao energičnog vojnika koji se „uvijek čvrsto drži zubima i noktima“. A nema veće pohvale od one koja je upućena od protivničke strane.

Da je vojnik Kraljevine Srbije bio dostojan protivnik u to nema sumnje. Borbeni duh koji je krasio srpskog vojnika, Borojević nije nalazio u ostalim protivničkim vojskama, a svaki vojnik je za njega bio tipičan predstavnik svoga narodnog temperamenta.

Svoju žilavost srpski vojnik mogao je zahvaliti jakom nacionalnom naboju, koji je izrastao na patrijarhalnoj podlozi, narodnim junačkim pričama i uvjerenju u svetost vojne službe. Samim time je i vojni sistem Kraljevine Srbije tokom decenija koja su prethodila Prvom svjetskom ratu odigrao jaku ulogu u kreaciji i afirmaciji budućeg nacionalnog identiteta Srbije.

Republika Srpska dobila je svjetski priznatog naučnika. Od 180 prijavljenih, među sedam nagrađenih, na nedavno održanom Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, je i Maja Stanisavljević iz Banjaluke.

Stručni žiri je nagradio, kako je objašnjeno, projekte koji predstavljaju inovaciju i moguće ih je primjeniti u realnom životu.

Godine rada na projektu ekstrakcije nano čestica iz otpadnih voda rudnika, donijeli su naučnici iz Banjaluke, uneskovu nagradu za zelenu hemiju, u vrijednosti od 30 hiljada dolara. Cilj je bio dobiti proizvod za prečišćavanje voda iz medicinskih centara.

- Naš ekološki aspekt se bazira na tome da koristimo otpadne vode rudnika, kako bismo estrahovali zaostale čestice željeza i primijenili ih u katalitičkom tretmanu novih farmaceutskih zagađivača vode - istakla je postdoktorant i istraživač na studijskom programu hemije PMF Banjaluka Maja Stanisavljević.

Maja je bila i stipendista Fonda "Dr Milan Јelić", a ova nagrada samo je potvrda da se isplati ulagati u mlade ljude, kaže resorni ministar Јasmin Komić.

Banjaluka - "Fijaker stari ulicama luta i sobom nosi zaljubljeni par…" Baš kao u ovoj čuvenoj starogradskoj pjesmi banjalučka "Tržnica" već 17 godina organizuje defile fijakera i rasnih konja ulicama grada.

Davno zaboravljena slika sa banjalučkih ulica juče je izazivala veliku pažnju građana. Povorka sa 18 fijakera i konjskih zaprega laganim kasom odvezla je "počasni krug" od Nove pijace do tvrđave Kastel.

- Tradicionalno povodom krsne slave "Tržnice" - Duhova organizujemo manifestaciju "Dan za hvala" u sklopu koje je centralni dio smotra rasnih konja, zaprega i fijakera. Na ovaj način naše preduzeće na skroman način zahvaljuje svojim korisnicima. Isto tako baštinimo nešto što je dio tradicije našeg naroda - rekao je Kaurin.

Najkvalitetniji informatički kadrovi posljednjih godina učestalo napuštaju državnu upravu usljed neadekvatnih uslova rada, a čak 50% službenika namjerava da napusti posao u narednih godinu-dvije dana.

Stanje je postalo veoma alarmantno, zato što odlaze baš oni koji najviše rade i odudaraju od uvrježenog mišljenja o službenicima kao „parazitima“ koji troše novac poreskih obveznika i rade minimalno“.

Visok stepen znanja, vјeština i iskustva ovih državnih službenika, kao i složenost poslova koje obavljaju, čine ih sve privlačnijim na tržištu rada. Kadrove koji se bave ovim poslovima je jako teško formirati, jer oni iziskuju ne samo kvalitetno formalno obrazovanje, odlično poznavanje engleskog jezika već i dug period specifičnih obuka i praktičnog rada. Sve to puno košta da bi ih državna institucija pustila tek tako da odu iz službe.

Država ovim mnogo gubi.

Velika većina ovih kadrova objašnjava da je finansijski aspekt jedan od glavnih razloga zbog kojih kvalitetni kadrovi odlaze te da “egzistencija diktira nivo entuzijazma”.

U Banjaluci se juče i danas održava treći po redu Banjalučki polumaraton. Glavna trka je dužine 21,1 km. Start i cilje je na Trgu Krajine, a trči se kroz aleje i glavne ulice grada na Vrbasu.

Osnovni cilj ove trke je podstaći sve ljude da se bave sportom. Ove godine pored tri trke Banjalučkog polumaratona, Fan rana (Fun run) i štafete uvedena je još jedna nova trku, a to je Bambini ran (Bambini run). To je ustvari mini maraton za djecu predškolskog uzrasta.

VIŠE OD 1000 DJECE ISTRČALO 1. BAMBINI MARATON

Andrija Škondrić u trci na 100 metara i Andrej Markočević u trci na 150 metara pobjednici su 1. Tropic Bambini maratona, koji je danas održan u Banjoj Luci. Drugo mjesto u trci na 100 metara pripalo je Sergeju Boškanu, dok je treći na cilj stigao Sebastijan Čolić. U trci na 150 metara drugo mjesto pripalo je Sergeju Marjanoviću, dok je treći na cilj utrčao Nemanja Vojinović.

Dvadeset četvrti međunarodni Đurđevdanski festival dječje pjesme, koji se održava 12.05.2017. u Sportskoj dvorani "Borik" u Banjaluci, biće u znaku dva jubileja:

  • 50 godina Radija i
  • 25 godina Televizije Republike Srpske.

Svi finalisti, njih 19, juče su za sve građane Banjaluke održali revijalni koncert u Muzičkom paviljonu parka "Petar Kočić".

Jelena Kojović-Tepić, urednik na RTRS i scenarista festivala, navela je da je važno da đurđevdanske zvjezdice pjevaju svoje pjesme, da te pjesme ne budu kič i, što je najvažnije, da oni kao izvođači sami u njih vjeruju.

Dodala je da su i ove godine osmislili cijeli koncept kako bi se dopali djeci, a da to ne bude neka zabava "na brzaka".

Mališani će izvesti 16 novih dječjih hitova svima koji budu došli u "Borik" da ih bodre.

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Povežite se

Zar se još nismo povezali? Ako ne, kriv sam što vam do sada nisam pokazao sljedeće magične linkove: