Možda vam djeluje kao nemoguća misija da budete slikar ako je to nešto čime želite da se bavite, ili da budete vrhunski preduzetnik i tako obezbjedite svojoj porodici i sebi udobnu egzistenciju. Ali, to nije nemoguća misija. Morate samo da se pokrenete i da slijedite ova upustva.
Rijetki su ljudi koji ne žele da budu najbolji u onome što rade, koji ne žele da rade ono što vole, i koji ne žele da vole ono od čega žive. Drugim riječima, svi bismo voljeli da radimo ono što volimo, da u tome budemo dobri (ako ne i najbolji) i da od toga živimo životom dostojnim čovjeka.
Pitanje je samo kako to postići. Donosim vam 10 zlatnih pravila američkog investicionog menadžera i preduzetnika Džejmsa Altučera koji kaže da je u posljednjih dvadesetak godina postao dobar u više displina, kao što su pisanje, programiranje, poslovne vještine, komedija, igrice… te da je razvio tehniku sastavljenu od deset koraka koja mu je omogućila da bolje uči.
Pred vama je svih deset predstavljenih u integralnoj verziji. Ako se pitate koliku ulogu igra talenat, odgovor je malu. Od njega se kreće, on je sjeme vještine. Ali, da biste postali najbolji slijedite ove zapovjesti:
1. Volite
Ako ne možete da počnete od “ljubavi” onda će svako ko voli to u čemu želite da budete dobri biti bolji od vas kome se to samo “sviđa” ili ga “mrzite”. Ovo je pravilo koje vlada univerzumom. Prvi ljudi koji su prešli arktičku tundru i iz Sibira stigli na Aljasku po ciči zimi morali su to da vole; ostali su ostali u istočnoafričkoj Savani.
Od prvog dana kada sam napisao kompjuterski program “Hello, World” sanjao sam o kompjuterima. Budio sam se u četiri ujutru i išao u “kompjutersku laboratoriju” i pravio sve složenije i složenije programe. Kada sam počeo da pišem svakog dana, pisao sam po cijeli dan. Nisam mogao da stanem. I sve o čemu sam želio da pričam sa ljudima je bilo o književnosti.
Kada sam imao 10 godina napisao trač-kolumnu o svim svojim drugovima. Pročitao sam svaku knjigu Džudi Blum. Pročitao sam sve što sam mogao. Volio sam to. Većina mojih prijatelja se međutim smorila mnome i uskoro sam bio veoma usamljen. Osim kada sam pisao.
2. Čitajte
Bobi Fišer nije bio toliko dobar u šahu. Imao je talenta ali niko o njemu nije mislio da je bog zna šta. Zato je, kada je imao 12 ili 13 godina, nestao na godinu dana, a ovo je ponovio i u svojim dvadesetim. Ali, kada se sa 13 godina vratio na scenu iznenada je bio najbolji šahista u Americi, osvojio je prvenstvo SAD i postao najmlađi velemajstor na svijetu.
Kako je to postigao? Pa, za tih godinu dana jedva da je uopšte igrao šah. Umjesto toga, radio je dvije stvari.
Prvo, proučavao je svaku partiju koja se igrala u prethodnom vijeku, to jest u 19. vijeku. Kada se vratio na scenu bio je poznat po tome da je koristio sva ta zastarjela otvaranja, ali je svako unapredio. Niko nije mogao da shvati kako da pobijedi ta unapređenja. Šta više, finalni meč Svjetskog prvenstva mnogo godina kasnije, 1972, kada je igrao protiv Spaskija, koristio je baš taj 19-vjekovni arsenal da bi postao prvak svijeta.
Drugo, naučio je ruski da bi mogao da čita ruske šahovske časopise. U to vrijeme, u prvih 20 najboljih svjetskih šahista, svi su bili Rusi, a Amerikanci nisu imali nikakve šanse. Tako je Fišer odlučio da prostudira ruske igre dok su svi njegovi sunarodnici sjedeli i koristili otvaranja i stilove koje su Rusi već znali kako da pobjede. Zato je Fišer, kada je početkom ’60-ih godina postao prvak SAD, to uradio sa svim pobjedama, bez ijednog poraza i bez ijednog remija.
Dakle, proučavanje istorije, proučavanje najboljih igrača, ključno je ako želite da postane najbolji igrač. Čak i ako počnete sa prosječnim talentom.
3. Probajte
Ako želite da budete pisac, preduzetnik ili programer, morate da pišete mnogo, pokrenete mnogo preduzeća i programirate mnogo programa. Stvari krenu naopako. Zato je kvantitet na početku bitniji od kvaliteta. Put učenja kojim svi idemo nije sagrađen na uspjesima već na kvantitetu. Ako nešto vidite hiljadu puta, vidite više nego osoba koja to vidi samo deset puta.
Ne zaboravite važno pravilo: tajna uspjeha nije u “biti sjajan”, tajna uspjeha je u “rastu”. Ako samo pokušate nešto da radite, dostići ćete svoj prirodni nivo. Ali rast će se tako zaustaviti i nećete biti uspješni.
4. Nađite učitelja
Ako pokušam da naučim španski sam, nigdje neću stići. Ali ako nađem nekoga iz Argentine, naučiću dobro. U šahu, pisanju, programiranju, preduzetništvu, uvijek nalazim nekoga ko je bolji od mene i određujem jednom sedmično vrijeme da im postavim tonu pitanja, da ih natjeram da mi daju zadatke, da gledaju moje greške i da mi govore gdje sam pogriješio.
Za sve što volite nađite učitelja i učićete deset puta brže. Zapravo, sve što sam stavio na ovu listu dovešće do toga da učite deset puta brže.
5. Proučavajte istoriju, proučavajte sadašnjost
Ako želite da budete sjajan programer, naučite mašinske jezike. Proučavajte nule i jedinice. Proučavajte istoriju kompjutera, naučite kako da napravite operativni sistem, naučite Fortran, Kobol, Paskal, Lisp, C, C++, i tako sve do modernih jezika kao što je Pajton.
Ako želite da pišete bolje, čitajte klasike iz 19. vijeka. Čitajte Hemingveja, Virdžiniju Vulf i bitnike, i sva djela koja su preživjela test vremena. Test vremena su preživela sa razlogom, protivno sudbini miliona drugih knjiga. Ona su najbolja na svijetu. Potom proučavajte savremenu kritiku tih knjiga da biste vidjeli šta vam je promaklo. To je podjednako važno kao i čitanje.
Ako želite da budete dobar preduzetnik, čitajte biografije Rokfelera, Karnegija, istorijat prve berze u Amsterdamu, finansijskih uspona i svjetskih ekonomskih kriza, i preduzeća koja su cvjetala za vrijeme tih kriza. Čitajte o propasti Kodaka.
Nemojte da čitate knjige sa samoispomoć, vodiče za idiote i takve stvari, one su ništa. Povećajte ulog i čitajte o ljudima i izumima koji se promijenili svijet. Čitajte o tome kako je Henri Ford pokrenuo tri automobilske kompanije prije nego što je uspio i zašto je broj tri bio važan za njega. Čitajte o tome kako je tehnika Reja Kroka za franšiziranje stvorila najveći globalni lanac restorana. Čitajte o tome kako Koka-Kola ne pravi apsolutno ništa a ipak je najveća svjetska kompanija za proizvodnju pića.
Zapisujte sve što ste naučili iz čitanja.
6. Krenite sa lakim projektima
Toni Robins (američki motivacioni govornik) mi je jednom prilikom rekao da je bio preplašen na smrt kad je dobio zadatak da nauči gomilu marinaca kako da je unaprijede svoje streljačke vještine. Nikada prije toga nije pucao iz pištolja. Međutim, uspio je da razvije tehniku koja je dovela do boljih rezultata od bilo koje druge.
Kako? Jednostavno je približio metu, i stavio je na samo metar i po udaljenosti od marinaca. Svi su pogodili u centar. Onda je malo po malo, malo po malo, pomjerao metu sve dalje i dalje, dok nije došla do standardne udaljenosti za vježbu. Marinci su i dalje pogađali u centar.
Ričard Brenson je pokrenuo časopis prije nego što je pokrenuo avio-prevozničku kompaniju. Bil Gejts je pisao u Bejziku prije nego što je tim na čelu sa njim napisao Vindouz. Ernst Hemingvej je mislio da nikada neće moći da napiše roman, pa je zato pisao kratke priče.
Programeri napišu program “Hello, World” prije nego što počnu da pišu programe za internetske pretraživače. Mnogi šahovski velemajstori preporučuju da prvo proučavate sam završetak partije, kada ima svega nekoliko figura na tabli, prije nego što počnete da proučavate druge dijelove igre.
Ovo vam donosi samopouzdanje, uči vas suptilnostima, lukavstvu, vještini, daje vam veći osjećaj rasta i unapređenja, a to su sve koraci na putu ka uspjehu.
7. Proučavajte ono što ste uradili
Prije nekoliko dana sam čistio kuću i našao roman koji sam napisao 1991. godine. Bio je užasan. I prvi put za posljednjih 24 godine sam ga ponovo pročitao i proučio šta sam sve pogriješno uradio (nepovezivi likovi, očigledni zaplet, deus ex machina na sve strane).
Neko mi je ispričao priču o Ejmi Šumer, jednoj od mojih omiljenih komičarki. Ona je snimala sve svoje nastupe. Onda bi otišla u svoju sobu i proučavala svoju izvedbu sekundu po sekundu. “Trebalo je da napravim četvrt sekunde dužu pauzu u ovom trenutku”, imala je običaj da kaže.
Kada igram šah, ako izgubim, ubacim cijelu igru u računar i studiram svaki potez, gledam šta kompjuter predlaže da je bolje rješenje, razmišljam o tome o čemu sam razmišljao kada sam načinio pogrešan potez, i tako dalje. Preduzeće u koje sam nedavno uložio novac je propalo, i to je bilo bolno za mene, ali sam morao da pogledam gdje sam napravio grešku. Vratio sam se unazad i zapisao sve što se dogodilo i gde sam mogao da pomognem na bolji način i šta sam propustio.
Ako niste opsjednuti svojim greškama onda ne volite dovoljno polje svog djelovanja da biste postali bolji nego što jeste. Postavljate sebi glupa pitanja kao što su “zašto nisam dobar u ovome?” umjesto da postavljate pametna pitanja kao što je “gdje sam pogrešio i kako da se unapredim?”. Ako uporno postavljate dobra pitanja o svom radu, postajete bolji od ljudi koji se zaustavljaju na glupim pitanjima.
8. Vi ste prosjek pet ljudi oko sebe
Pogledajte svaku književnu, umjetničku ili poslovnu scenu. Ljudi rijetko postaju bolji kao pojedinci, ljudi postaju bolji kao grupa. Bitnici, programeri, preduzetnici… Pogledajte umjetničku scenu ’50-ih godina: Džasper Džons, De Kuning, Polak i drugi, svi su živjeli u istoj ulici u Njujorku.
Svi ovi ljudi nisu mogli da uspiju sami jer su ljudi plemenske životinje i moraju da rade u grupama da bi napredovali. Izaberite najbolju grupu, provodite što više vremena sa njima, i kao “scena” vi postajete Scena. Svi se međusobno izazivate, takmičite, volite radove drugih sa scene, zavidite jedni drugima i na kraju se naizmječno nadmašujete.
9. Radite mnogo
Ono što radite svakodnevno vrijedi više od onoga što radite samo povremeno. Imao sam prijateljicu koja je željela da bude dobra u slikanju, ali je mislila da mora da bude u Parizu za tako nešto, u idealnim uslovima. Nikada nije došla do Pariza, i sada sjedi iza ograđenog paravana i sređuje papirologiju po cijeli dan.
Zato, pišite svakog dana, umrežavajte se svakog dana, igrajte se svakog dana, živite zdravo svakog dana. Mjerite svoj život time koliko puta ste nešto uradili. Kada umrete, da li ste stari dvije spisateljske sesije, ili 50.000 spisateljskih sesija?
10. Smislite svoj pakleni plan
Nakon što ste pročitali sve gore navedeno, morate pronaći svoj unutrašnji glas. Ako govorite tim glasom, svijet čuje nešto što nikada prije toga nije čuo. Vaši stari učitelji i prijatelji možda neće to htjeti da čuju, ali ako nastavite da se krećete među ljudima koji vas vole i poštuju, oni će ohrabriti taj vaš novi glas.
Ljudi stalno govore da nema novih ideja. Ima ih. Postoje sve ideje iz prošlosti kombinovane sa novim prekrasnim vama. Sada je na vas red da podučavate, da mentorišete, stvarate, izmišljate, mijenjate svijet. Da napravite nešto što niko do sada nije vidio i što možda nikada više neće ni vidjeti.
Telegraf.rs
