Koliko puta smo čuli da proizvođači nisu zadovoljni sa predloženom otkupnom cijenom mlijeka, mesa i drugih prehrambenih proizvoda, jer je proizvođačima premala, a predlagačima previsoka.
Isto vrijedi i za podsticaje koje proizvođači dobijaju od Ministarstava.
Nekoliko stvari želim da istaknem ovom idejom:
1. KUPUJMO NAŠE - PROIZVEDENO U SRPSKOJ
Podržimo Projekat „NAŠE JE BOLJE“ nastoji promovisati kvalitetne domaće proizvode, te podizanje svijesti kod stanovništva o kvalitetu i važnosti kupovine domaćih proizvoda, poboljšanje kvaliteta domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače i sl.
Cilj projekta „NAŠE JE BOLJE“ je dati dodatni podsticaj domaćoj privredi za povećanje proizvodnje, novo zapošljavanje uz jačanje svijesti potrošača da kupovinom domaćih proizvoda pomažu razvoj domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.
Projektom „NAŠE JE BOLJE“ želi se promovisati vrijednosti domaće privrede i tržišnog načina razmišljanja, kao i:
- afirmacija domaće privrede i unapređenje imidža domaćih proizvođača;
- stvaranje povjerenja građana u kvalitet proizvoda Proizvedenih u Srpskoj;
- uticaj na poboljšanje kvaliteta u cilju jačanja konkurentnosti domaće privrede;
- podizanje svijesti kod stanovništva o kvalitetu i važnosti kupovine domaćih proizvoda;
- očuvanje radih mjesta;
- povećati zaposlenost i lična primanja radnika;
- poboljšati penzione, zdravstvene i socijalne fondove;
- smanjenje deficita u spoljnotrgovinskoj razjmeni;
- podsticanje proizvodnje u Republici Srpskoj.
Naravno da to nije sve, poziv "Kupujmo naše" neće sam po sebi uroditi plodom jer ne dopire do svijesti kupca. Proizvođači bi morali biti agresivniji u dolasku do kupca. Tako npr. parče pice se donosi na noge, predstavljauju nove strane obilaskom od vrata do vrata, pokazuju suđe po kućama i slično. Vladin dugoročni projekat na prodoru domaćih proizvoda i potrebna agresivnost samih proizvođača su do sada potpuno statični. Potrebno je da se Gradske i Republičke vlasti aktivnije uključe oko uspostavljanja SISTEMA vezanog za ovu oblast.
2. ZAŠTITIMO DOMAĆU PROIZVODNJU
Trebamo da pronađemo način da država stane iza domaćih proizvođača, inače će se gasiti sva proizvodnja i poljoprivredni proizvođači će imati sve više problema jer se ne štiti domaće tržište. U Republiku Srpsku se trenutno može uvesti sve i svašta, uvozi se čak 60 odsto hrane iako Republika Srpska ima kapacitet da podmiri potrebe tržišta čitave BiH kada je npr. u pitanju proizvodnja krompira i kukuruza.
3. AKO STE PROIZVOĐAČ HRANE A NISTE JE USPJELI PRODATI
- Primjer 1: Poljoprivrednik iz Petrovog Sela, kod Nove Topole, moraće da baci oko 50 tona krompira, koji zbog vrlo niske cijene od marku za šest kilograma nije uspio prodati.
"Cijena je stvarno minimalna, a najgore je što uopšte nema kupaca. Kilogram krompira košta oko 0,18 maraka, dakle dobije se oko šest kilograma za marku. Što je najgore, cijena mu stalno pada, tako da ćemo biti prinuđeni da ga bacimo", ogorčeno priča.
"Za 18 hektara, koliko planiram zasijati krompirom, lukom, lubenicama i kukuruzom, moram izdvojiti oko 50.000 maraka. Podsticaji koje dobijamo od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede Republike Srpske jesu značajni, ali nedovoljni", kazao je on.
Drugi poljoprivrednik iz Nove Topole, kazao je da mu je ostalo oko pet tona prošlogodišnjeg krompira. - Primjer 2: Poljoprivrednici prijete da će mlijeko, ukoliko njegova otkupna cijena ne bude povišena na njima isplativ nivo, prosipati na ulice. Najradikalnije poteze najavljuju farmeri sa područja Bijeljine, ali i poljoprivrednici iz ostalih krajeva BiH ističu da su na ivici finansijskog kolapsa, te apeluju na vlasnike mljekara da povise otkupnu cijenu mlijeka. „Poljoprivrednici smanjuju proizvodnju jer se politika u mljekarama ne mijenja. Tražimo da se sastanemo sa predstavnicima prerađivača mlijeka, kojima ćemo reći da ćemo, ukoliko ne budemo imali računice za proizvodnju, mlijeko prosipati na ulice“.