Na osnovu zaključka Vlade, donešena je Naredba o obaveznom obustavljanju vaspitno-obrazovnog rada u svim osnovnim i srednjim školama i na fakultetima, radi preventivnog djelovanja i sprečavanja pojave širenja virusa korona.

Kad god da se desi neka nepredviđena situacija, svakako da treba preventivno delovati, što se i radi, ali treba ići i korak dalje, odnosno na koji način nešto možemo unaprijediti a u ovom konkretnom slučaju, kako možemo unaprijediti proces izvođenja nastava.

Evo primjera rješena: U Hrvatskoj su donijeli odluku o učešću Hrvatske radio-televizije u sprovođenju nastavnog programa i izvođenju nastave na daljinu u uslovima proglašene epidemije virusa korona. 17.03.2020. počela je škola za osnovne škole u Republici Srpskoj na RTRS-u. Bolje išta nego ništa, iako smatram da u 21. vijeku treba tražiti modernije načine za izvođenja nastave a ne tehnologiju iz prošlog vijeka koja jednostavno nije za to previđena, posebno jer se ne vidi jasno jer nije u HD rezoluciji. Šta je rješenje?

Pročitajte 10 pravila za efikasne online sastanke i 5 najpopularnijih alata za ovu namjenu:

Definicija: Prestavljaju NEFUNKCIONALNE OSOBINE koje nisu pokrivene funkcionalnim specifikacijama odnosno kvalitativne osobine koje sistem mora da ima. Uopšteno govoreći odnose se na:

• pouzdanost,
• kompatibilnost,
• mogućnost održavanja,
• saradnju u radu,
• mogućnost zamjene,
• efikasnost,
• mogućnost testiranja i
• ponovne upotrebe softverskog sistema.

U nastavku su navedeni najčešći tipovi nefunkcionalnih zahtjeva:

Definicija: Softverske zavisnosti (eng: Software Dependencies) su odnosi ili stanje između pojedinaca, timova i organizacija u kojem jedan objekat (bilo da je u pitanju softverski kod, funkcija, alat i sl. ili osoba, tim ili organizacija/e) koristi tj. zavisi od funkcije drugog objekta da bi završila svoj posao.

Vrste tehničkih zavisnosti:

1. Neke od tih zavisnosti zasnivaju se na tehnologiji. Primjer: UI / UX Dizajn treba da imam prije nego što kreiram softver / veb aplikaciju ili da dodam novu funkciju, neki od ovih zavisnosti tiču se dostupnosti ljudi u određenom vremenskom intervalu i sl.
2. Neke zavisnosti su obavezne jer se moraju dogoditi. Primjer: Moram da imam softverski kod na raspolaganju da bih mogao da testiram i sl.
3. Neke od njih su diskrecione zavisnosti. Primjer: možda bi nam bilo pogodnije organizovati rad na određen način i sl.
4. Neke od njih mogu biti eksterne zavisnosti. Primjer: naš tim je jedan od mnogobrojnih timova (Scrum of Scrums ili Nexus) koji zavise od raznih inputa drugih timova, kako bi uspješno izvršili svoj zadatak.
5. Konačno, i svakako ne najmanje važno, možda imamo različite interne zavisnosti između naših timova i resursa i načina na koji obavljamo svoj posao. Sve ih je potrebno identifikovati.

Postoje različiti načini za određivanje prioriteta kao što su: MoSCoW Metoda (M - Must have, S - 'Should have, C - Could have, W - Won't haves' or 'Would haves'), 100 poena Metoda ili Kano Model. Sada ćemo ukratko razmotriti jednu analizu pod imenom Paired Comparison Analiza.

Kada birate između više različitih prioriteta u razvoju softverskog proizvoda, kako se odlučiti koja ima viši nivo prioriteta?

Ovo je posebno izazovno ako se vaše opcije međusobno razlikuju, ako su kriterijumi za odluku subjektivni ili ako nemate objektivne podatke koje biste koristili za svoju odluku. "Paired Comparison Analysis" upoređivanje pomaže vam da utvrdite relativni značaj više različitih opcija. U ovom članku i videu imate priliku saznati kako možete upotrijebiti "Paired Comparison" analizu za donošenje odluka.

Vjerovatno ste se zapitali zašto neke organizacije imaju jednake finansijske, tržišne, strateške i sve druge preduslove da budu jednako uspješne, a opet vidimo da su neke od njih daleko uspješnije, odišu jakom korporativnom kulturom, bolje posluju, zaposleni su efikasniji i zadovoljniji, stepen lojalnosti organizaciji je daleko viši/veći...

Odgovor na to nalazi se u prostom stilu vođenja, tj. načinu na koji jedan uspješan lider vodi organizaciju i svoje zaposlene.

Na šta pomislimo kada zamislimo sliku dobrog lidera? Postoji niz različitih odgovora na ova i slična pitanja. Međutim, kada je u pitanju vrhunski lider, veoma je bitno to da on ima određene osobine – mora da bude sposoban da inspiriše druge, da je inteligentan i, iznad svega, da posjeduje integritet. Bilo koja osoba može da okupi tim ili grupu ljudi i daje im naređenja šta treba ja se uradi, međutim, ako želite da budete dobar i jak lider, morate da imate sposobnost da motivišete i inspirišete ljude koji se nalaze u vašem okruženju.

Lider je u središtu strukture moći grupe, on drži grupu na okupu, kreće se ka svojim ciljevima... Liderstvo je uticajan proces. Lider je u poziciji da oblikuje, reguliše, kontroliše i mijenja stavove, ponašanje i performanse članova njegove grupe.