Komunikacione mreže sastoje se od dva osnovna djela:

• Pristupna infrastruktura: žica od centrale do utičnice u zidu vašeg stana, firme ili institucije. Bakarna žica ili optičko vlakno FTTH (Fiber To The Home).
• Kad optikom međusobno povežete sve centrale, dobili ste "Backbone". "Backbone" mreže prostiru se između gradova.

Svaka moderna država mora da ulaže u svoju-sopstvenu Informaciono-komunikacionu infrastrukturu, posebno kada će joj se to na kraju isplatiti. 

Republika Srpska, gradovi i opštine, javna i privatna preduzeća, domaćinstva i možda neki novi ISP, zainteresovani su za izgradnju Backbone mreže nove generacije i to od Novog Grada to Trebinja.

Procjenjuje se da trenutno javne institucije troše izuzetno velike sume novca za zakupe simetričnih veza od telekom operatera (MPLS) ili asimetričnih (ADSL...). Ova činjenica i nije bila "toliko" važna dok je Telekom bio u vlasništvu Srpske, ali danas je to izuzetno važno, sutra će biti još više.

Pre jedno dva meseca bio sam na razgovoru za posao u IT kompaniji Penta na Novom Beogradu, gde me je pozvala HR regruterka Milica Bojić kroz LinkedIn poruke.

I posle obećavajuća 2 časa (a zakazano 45 min) prijateljskog razgovora o svemu, više se ne javiše.

Ja i nisam aplicirao za posao, nego došao na insistiranje regruterke kroz poruke, znate kako to ide, "da se upoznamo". Zato se i nisam razočarao, nego me usred noći razbudiše komarci i ležim dokon i nešto se odjednom setih one ekipe. Pokazali su mi prostor, upoznali me s timom i ispričali mi o projektu. Prijateljski smo se rastali uz osmehe i obećali čuti za nekoliko dana, ali posle toga ni glasa.

Teško je dati dobar odgovor na ovo pitanje ali treba o njemu razgovarati svaki dan, svi kome je do ovog stalo jer je odliv IT stručnjаkа iz Republike Srpske i iz privatnog i iz javnog sektora, dostigаo je zabrinjavajuće razmjere.

Ovaj trend neophodno je dа se HITNO sistemski zаustаvi ili bаr dа se pronađe način da se znаčаjno uspori.

Prisjetimo se kako je bilo u vrijeme bivše Jugoslavije. Nekada su za državu radili najsposobniji kadrovi, radeći na razvoju savremene (vojne i civilne) tehnike sa kojom smo se svi ponosili. Danas to nije tako. Danas, preostali stručnjaci uglavnom rade za strane države i na tuđim razvojnim projektima, umjesto za našu državu i na našim projektima jer velikih poslovnih izazova kod nas nema. Samim tim, nezаinteresovаnost kvаlitetnih IT stručnjаkа zа konkurse koje raspisuje javna uprava je veoma prisutna.

Nekoliko je rаzlogа zа ovаkvo stаnje:

1. Povećаnа potrаžnjа zа IT stručаnjаcimа kаko u Republici Srpskoj, tаko i u zemljаmа u okruženju, аli i šire,
2. Izmeću 500 KM i 1000 KM mаnje plаte nego u domaćim IT kompanijama, a pogotovo na plate IT stručnjaka u zemljama regiona i šire (između 500 EUR i 1000+ EUR). Ovo je Analiza prosječnih plata programera u Hrvatskoj za 2019. pa sami uporedite plate,
3. Nemogućnost аdekvаtnog stručnog usаvršаvаnjа,
4. Jednаkа plаtа zа sve zаposlene u IT-u bez obzirа nа doprinos, iskustvo, angažman,
5. Nemogućnost redovne stimulаcije zа IT stručnjаke koji omoguće uštede i zаvrše poslove koje nisu strogo u opisu njihovog rаdnog mjestа,
6. Obаvljаnje poslovа koji nisu u uskoj vezi sа ITjem (po principu kad ne znaš ko bi mogao, hajTI),
7. Nema mogućnost zа nаpredovаnje.
8. Nema velikih razvojnih projekata - velikih izazova.

Šta nam je činiti...

IT je najbrže rastuća industrija na svijetu, ima puno posla čiji se trendovi mijenjaju nevjerovatnom brzinom.

Upravo zbog toga, potreba za programerima postala je veoma velika a ovo zanimanje ekstremno traženo i popularno jer jedino tu poslovnih ponuda ima na pretek. Visoka primanja, fleksibilno radno vrijeme i velika ponuda poslova motivisali su mnoge da se opredjele za ovaj poziv.

Sve je to dobro dok ste mladi, puni energije i želje za usvajanjem novih znanja i vještina. Međutim, mali broj sadašnjih programera sebe vidi proćelavog kako sa 50 godina starosti i dalje programira, sa 60 godina ruke će mu drhtati toliko da će teško pogađati tipke na tastaturi a do penzije će još imati 5 ili više godina.

Kako graditi karijerni put, da li je prelazak u menadžment jedino rješenje za programera? Čak i da jeste, potrebe za menadžmentom su mnogo manje nego za programerima. Jednostavno neće biti dovoljno mjesta da svi programeri postani menadžeri, ako ipak ostanu u programiranju pregaziće ih vrijeme jer dolaze klinci mnogo bliži novim tehnologijama.

Na pitanje "gdje je ovo" i "kako i kada ovo posjetiti" stiže odgovor: Peto izdanje penjačkog festivala "Drill and Chill", održava se na liticama kanjona Tijesno pokraj Banjaluke u periodu od 6. do 15. septembra.

Vanmrežno (offline oflajn, "isključen sa mreže") je sleng pojam koji se obično odnosi na nešto što nije povezano s Internetom.

Aplikacije za instant dopisivanje koje rade bez WiFi internet konekcije, konekcije putem mobilnih podataka ili tradicionalnih telefonskih usluga (SMS) zovu se offline IM (instant messaging) aplikacije. 

Korisnici se umjesto toga, oslanjaju na protokole kriptovane komunikacije kratkog dometa poput Bluetooth i Wi-Fi modula u telefonu za direktnu komunikaciju sa drugim uređajima (tzv. peer-to-peer mesh konekcija) unutar prečnika od 60 do čak 100 metara koji takođe koriste ovu aplikaciju.

Ali to nije sve, autori određenih offline aplikacija za razmjenu poruka napravili su mogućnost da offline dopisivanje bude realizovano i na mnogo većim rastojanjima od navedenih na način da vaše poruke jednostavno "skaču" između obližnjih korisnika (koji imaju tu istu aplikaciju na svom telefonu) stvarajući mrežu i tako sve dok ne dosegnu predviđeni cilj ili drugim riječima, funkcioniše na način prebacivanja podatka i signala sa jednog uređaja na drugi dok ne dođe do primaoca.

Kao rezultat, što više ljudi koristi offline aplikaciju, mreža postaje veća i brža.

Djeca ko djeca, daš im telefon, ima da vise na njemu do sutra. Ne znaju ili zaboravljaju (a izgleda ni njihovi roditelji) da uz sve te "besplatne igrice" i ostale sadržaje koje konzumiraju, uvijek postoji mogućnost internet zavisnost koja je sve učestalija i javlja se još u ranom uzrastu. U gorim scenarijima negativne posljedice korišćenja interneta dovode do susreta vašeg djeteta sa internet virusima, hakiranjem uređaja, kršenjem privatnosti na društvenim mrežama, pornografijom, kockanjem i sl.

Podučavanje djece o opasnostima na Internetu prvenstveno treba biti zadatak roditelja, koji obično ne znaju odakle da počnu i šta da urade.

Baš zbog toga što je zaštita djece na internetu vaoma bitna stvar, proveo sam malo ali KONKRETNO istraživanje koje će vam pomoći prvo da shvatite šta predstavlja internet zavisnost a zatim i na koji način da preventivno zaštitite svoju djecu.

Fokus mini istraživanja je prvenstveno na sprečavanje internet zavisnosti kod djece i tinejdžera.