Šefova nema u blizini, posao bi baš mogao i pričekati ili ga nema, a vi ne znate ni sami šta bi sa sobom. Već ste 100 puta otvorili sve naslovnice portala, pročitali sve nove vijesti, najmanje desetak puta odigrali omiljenu igricu, prelistali omiljene forume, pročitali blogove, razmijenili novosti sa prijateljima na Facebooku, čuli se sa svom rodbinom i prijateljima telefonom, vidjeli stanje na berzi i sl., ali opet vam do kraja radnog vremena treba još nekoliko časova.

Kako izdržati?

Dosada na poslu ubija efektivnost rada, a dosadu na poslu mnogi smatraju pravom bolešću koja nije ništa manje opasna od fenomena preopterećenja. Mnogi radnici zapravo tokom cijelih radnih dana simuliraju rad, ostaju duže na poslu, a zapravo ne rade ništa, jer su uvidjeli da je forma u mnogim kompanijama važnija od sadržaja.

Ali, ipak na stranu sa takvima, dosada na poslu izaziva frustraciju i depresiju. Autor knjige "They are seriously underchallenged" Peter Werder, navodi da su tokom pisanja njegove knjige otkrili da 15% zaposlenih u samo jednoj kompaniji pati od dosade što ih čak više izmori nego da su radili čitav dan i doprinosili efikasnom poslovanju.

Dosada se najčešće događa ili zbog toga što nemate šta raditi ili ste prerasli posao koji obavljate. Ukoliko nemate šta raditi, zanimaciju na poslu si trebate potražiti sami, ali ukoliko ste prerasli posao, znači da vas on više ne ispunjava, jer ste ga u potpunosti savladali i obavljate ga rutinski. Kod oba slučaja dobro bi bilo uzeti vrijeme dosade za donošenje važnih odluka.

PORODICA u „slobodnom padu“
U vremenu potpune nemoći pojedinca, pa i naroda koji ne pripadaju živim imperijama, ostaje nam jedina mogućnost da kažemo otvoreno, iskreno, iz dubine našeg iskutva i spozanje, nešto što je već duže vremena predmet napada, razaranja, ukidanja ali i stavljanja na stub srama i zaostalih rariteta kojih se još sjećamo.

Sva sredstva informisanja puna su brutalnih pojava koje direktno pogađaju porodični život, tvrdeći da je porodica kriva za tu poplavu primitivizma ali i olakog stradanja ljudi svih uzrasta. Izgleda da ne postoji neki drugi ,,slučaj,, koji bi bio izložen na stubu srama i odgovornosti za sva zla koja se danas događaju a da se porodice ne umetne kao glavni krivac i proizvođač toga zla.

Za sve ljude, koji su skloni razmišljati i tom fenomenu, za razliku od one velike mase koja mirno prolazi pored svih pojava koji pogađaju temelje ljudskog bitisanja a da ih ne primjećujue, nameće se velika briga i odgovornost bar onih koji ovlaš prate te pojave. Izgleda da nas ništa ne pogađa ili ne uznemirava kao mnoštvo pojava koje skrnave sve karakteristike dobre porodice. Otuda je veoma uputno temeljno razmisliti o tom problemu i pokušati da se on dovede u okvire razuma i etike.

Naime, oduvijek su ljudi, koji svoju razumnu moć smatraju najvećom vrlinom i snagom, nastojali da što prije i što bolje, predvide neke pojave koje mogu, prije nego što dobiju snagu divljine koja može ugroziti njihov život i postojanje. Ta moć predviđanja, koja se zasniva na dubokoj spoznaji cjeline neke pojave, pa i njenih posljedica, spašava čovjeka od iznenađenja i nespremnosti da se pojavi suprotstavi na vrijeme i uspješno.

Ah, kad ih se samo sjetim... Jutara nakon neprospavanih noći, nemira donesenog s posla, različitih očekivanja... Samo recite. U brzom načinu života i hroničnom nedostatku vremena da jedni drugima pogledamo u oči, sva ova svakodnevna stanja unutar porodice vode uglavnom istom - greškama u komunikaciji, a potom i iskazivanju spostvene nemoći VIKANJEM - na dijete, muža, ženu, svejedno. Vikanje postaje našim ispušnim ventilom. A kada jednom preraste u naviku, njegova učestalost eksponencijalno raste. 

Vikanje je poput zavisnosti. Uporedimo ga sa potrebom jedenja čokolade. Što je više jedemo, to je više trebamo! I dok se u prvom trenutku od nje osjećamo bolje, za kratko vrijeme osjećamo se loše zbog njezinih negativnih sastojaka (u prvom redu šećera) - raspoloženje nam naglo opada i postajemo mrzovoljni. Isto je s vikanjem. Vikanje možda jest najbrži način da dođemo do željenog cilja, ali nam daje kratkotrajno zadovoljstvo s dugoročno lošim posljedicama.

U organizaciji Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju danas je održana sjednica Savjeta za strane investitore Republike Srpske u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske.

Savjet za strane investitore Republike Srpske sastavljen je od predstavnika resornih ministarstava, šest gradova, Privredne komore i predstavnika pet stranih investitora, kao ključnih partnera bitnih za unapređenje uslova za strana ulaganja.

Cilj Savjeta jeste da se uspostavi partnerski odnos između svih pomenutih institucija te ojača javno-privatni dijalog kroz operativan rad na konkretnim problemima i/ili inicijativama radi otklanjanja ograničavajućih faktora za strane investitore, razmjenu informacija i iniciranje saradnje, te podsticanja budućih ulaganja.

Na održanoj sjednici usvojen je Poslovnik o radu Savjeta za strane investitore Republike Srpske, izabran predsjednik Savjeta, te razmatrana informacija o aktivnostima Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju na privlačenju stranih ulaganja.

Razmatrane su i druge teme od značaja za rad investitora (pitanja poljoprivrednog zemljišta, podsticaja, zakonske regulative bitne za podizanje konkurentosti, itd.).

Program Synergy omogućava Vam da lako dijeljenje tastature i miša između 2 ili više računara na vašoj radnoj površini. Synergy je besplatan i otvorenog kôda  (Open Source Softver). Radi na način da samo pomjerite miš van ivice ekrana jednog računara na drugi. Možete čak i da dijelite sve svoje klipborde (CTRL+C). Sve što vam je potrebno je mrežna veza.

Iako su WhatsApp, Viber i Facebook Messenger vodeći među višeplatformskim aplikacijama za trenutnu razmjenu poruka, datoteka i razgovore, Telegram je ipak bolje rješenje.

Autor aplikacije Telegram je Pavel Durov, osnivač stranice VKontakte ili ruske alternative Facebook-u. Za razliku od Marka Zuckerberga, nema ambicije da izvuče profit iz nje. Telegram omogućava tajne razgovore sa end-to-end enkripcijom koja obezbjeđuje porukama kodiranje u uređaju uz određivanje podešavanja za enkripciju i dešifrovanje isključivo od strane primaoca. Ključevi za šifriranja generišu se za svakog korisnika posebno, ali ne na serverima.

Takođe je uključeno automatsko samo-uništenje konverzacije kada istekne podešeno vrijeme. Za razmjenu poruka i dokumenata se koristi protokol MTProto, razvijen od strane matematičara Nikolaia Durov, brata idejnog začetnika Telegrama. Aplikacija/servis iznajmljuje podatkovne centre i servere širom svijeta, uključujući London, San Francisco, Singapur i Helsinki ali i ruske.