Mnoga istraživanja pokazuju da svako od nas ima potencijal da bude vođa, ali to zavisi i od situacije u kojoj se nalazimo.

Doktor Pjer Kas, sociolog po struci, već godinama radi kao konsultant u menadžmentu. Predavao je u različitim poslovnim školama širom svijeta, te na univerzitetima poput Steinbeisa, Solvay Business School, Kellogg School of Management. Danas radi kao predavač na IEDC ‒ Poslovnoj školi Bled, kao i Moscow School of Management.

Godine 2012. objavio je knjigu „Challenging Leadership the Skolkovo Approach”, sumirajući iskustvo rada u toj školi. U svom intervjuu on otkriva šta je sve potrebno da postanete uspješan menadžer.

Postoji jedna zajednička osobina svih ovih blogerskih akcija koje su postale popularne: izazivanje bijesa u narodu.

Blogovi i blogeri. Na prvi pogled, reklo bi se da nam je taj izum donio vrhunsku slobodu medija i neograničene mogućnosti u borbi protiv cenzure. Donekle, to jeste tačno. U posljednjih nekoliko godina bili smo svjedoci da su blogovi i društvene mreže pokrenuli priče o lažnim doktoratima, tajnim stranačkim dilovima, ili o propustima velikih kompanija.

Ipak, ovaj nezavisni imidž blogera istovremeno je odlična platforma za vrhunsku manipulaciju i spinovanje javnosti, koja je većini ljudi potpuno nevidljiva. Mehanizam za ovo je vrlo jednostavan, a svodi se na to da će čitaoci najlakše povjerovati u priču ukoliko je došla od nekog malog i nebitnog blogera, čovjeka iz naroda.

Najbolji efekat postiže se kada mali čovek „raskrinkava” nekog velikog. Ljudi će takve blogove masovno postavljati i širiti po društvenim mrežama. U startu se pretpostavlja da veliki i moćan čovjek drži zvanične medije pod svojom cenzurom, i ljudi osjećaju moralnu odgovornost da pomognu da se istina čuje. Iza tog malog blogera može se takođe kriti neko veliki, ali to će rijetko ko posumnjati. Ogromna mržnja prema moćnim vladarima ljudima potpuno zaslijepi um i automatski vjeruju da je istina sve što je objavio bloger iz naroda, „jedan od nas”.

"Dizni metod" predstavlja posebnu tehniku razmišljanja, dosta uspješnu kada je u pitanju kreiranje novih stvari, rješavanje problema i pronalaženje novih načina ostvarenja cilja.

Volt Dizni proslavio se kao producent crtanih filmova uz koje su odrasle brojne generacije. Tvorac je jednog od prvih brendova. Diznijevo carstvo poslije više decenija nakon njegove smrti i danas vrlo uspješno radi.

Dizni se prije karijere koja mu je donijela svjetsku slavu okušao sa nekoliko poslova, u kojima nije imao uspjeha. Govorili su mu da nije dovoljno kreativan ni sposoban. Međutim, to ga nije obeshrabrilo. Upravo zbog toga se njegovo ime nalazi na raznim motivacionim listama, a njegove izjave su postale često citirane inspirativne poruke.

Ali, osim inspiracije i motivacije, Dizni je postao i simbol uspješnog preduzetnika. Poznato je da je u organizaciju svoje kreativne radne snage stalno uvodio nove pristupe i specifične elemente kako bi osigurao dobre rezultate. Tako je Diznijev metod poslovanja postao inspiracija za kreiranje novog modela koji može pomoći i inspirisati menadžere i lidere.

CMS je web aplikacija koje služe za upravljanje prikazivanjem sadržaja kao što su vijesti, članci, foto-galerije, ankete, linkovi, komentari, upitnici, poslovni dokumenti, tokovi rada, automatski e-mail (eng. newsletter), i drugo. Sadržaji se mogu prikazivati, autorizovati, mijenjati, pretraživati, prosljeđivati drugima, brisati ili arhivirati.

Upotrebom Joomla CMS web sajta, firme se ne moraju opterećivati nepotrebnim tehničkim znanjima već sve probleme fokusirati na sam sadržaj, a ne na tehnologije kojima mogu dobiti sadržaj na Internetu. Koncentracija na unos, upravljanje i predstavljanje sadržaja pomaže firmama pri porastu njihovog poslovanja.

Uz upotrebu CMS WEB sajta, nepotrebno je svaki put pozivati u pomoć programere ili IT stučnjake za najsitniju promjenu na Vašem web site-u.

Pravi lider zna da su unapređenje, povećanje plate ili bonus najbolji načini da se pokaže zaposlenom koliko ga firma cijeni i koliko joj je potreban.

Harvard Business review (https://twitter.com/HarvardBiz) je nedavno objavio studiju koja je pokazala da više od 50 odsto od 20 000 ispitanika tvrdi da ih njihovi pretpostavljeni dovoljno ne poštuju. Problem je očigledno što nedovoljno menadžera ima svijest o tome koliko uzajamno uvažavanje između menadžmenta i zaposlenih u praksi znači.

Jedna druga studija pokazala je da 60 odsto menadžera smatra da su prezauzeti da bi bili učtivi, 29 odsto tvrdi da se ponaša kao i ostali lideri u organizaciji, a 4 odsto je priznalo da ne poštuje svoje zaposlene jer, prosto, mogu da se tako ponašaju. Ako ste lider u svojoj organizaciji, treba da znate da će neki jednostavni postupci povećati zadovoljstvo i produktivnost vašeg sektora. Evo nekoliko provjerenih savjeta iz prakse:

U eri ICT-a snažni poslovni softveri predstavljaju neophodan uslov, kako za operativnu efikasnost tako i za stratešku efektivnost. SAP Moduli MM (materijalno), PP (proizvodnja), SD (prodaja), WMS (skladište) i FI i CO (finansije i controlling) nameću se kao kvalitetan izbor koji se nadograđuju sa Business Intelligence SAP BO 4.0 kao moćnim controllerskim alatom.

Mnoštvo podataka koje je potrebno pretvoriti u kvalitetne informacije, kao osnov za dobre poslovne odluke, zahtjeva kvalitetne ljudske resurse širokog spektra znanja i oštrog poslovnog fokusa – vješte controllere. Odjeljenje controllinga po pravilu pripada sektoru finansija i fokus usmjerava na:

• redovno i ad-hoc izvještavanje menadžmenta
• budžetiranje i praćenje ostvarivanja budžeta
• praćenje proizvodnje i obračun cijene koštanja, uključujući sve zavisne elemente tog procesa
• analizu prodaje i profitabilnosti prodaje
• upravljanje rizikom i potraživanjima kupaca
• održavanje matičnih podataka controllinga.

Mnogi menadžeri osjećaju strah i neprijatnost od strateškog planiranja jer je mogućnost pogrešnog predviđanja velika, zato osmišljavaju strategiju o onome što se može kontrolisati, npr. troškovima. To je potpuno pogrešno jer o njima odlučuje kompanija, a o njenim prihodima kupci.

Svi direktori znaju da je strategija važna, ali gotovo svima, naglašava Roger L. Martin, profesor i bivši dekan Univerziteta u Torontu i ko autor knjige "Kako strategija stvarno radi" u izdanju Harvard Business Revieva, to je jedan od najneugodnijih zadataka jer ih suočava s budućnošću, o kojoj mogu samo nagađati. Odabir strategije, naime, podrazumijeva donošenje odluka nakon kojih više nemaju neograničen broj mogućnosti što za neke može značiti i kraj karijere.

Prirodna reakcija većine rješavanje je problema na lakši način s već provjerenim potezima i alatima. A to vodi višemjesečnim pripremama opsežnog plana ulaganja postojećih i novih sredstava zbog npr. povećanja tržišnog češća.

Plan je podržan detaljnim tabelama troškova projekta i očekivanoga neposrednog prihoda i kada je završen, svi se osjećaju manje uplašeno.

Plaćenici su poslije predaha od tri vijeka opet u modi, tvrdi autor Šon Mekfejt na sajtu http://warontherocks.com/ i navodi da su države shvatile da je jeftinije iznajmiti vojsku nego imati svoju. Kao primjer navode američko angažovanje u Iraku i Avganistanu, Putinovo u Ukrajini i na Krimu i borbu Nigerije protiv Boko Harama.

Po ovom sajtu, zemlje su zrele za prevrate ovih dana, od pomenutog Krima do Gambije i velikih dijelova Bliskog istoka. Evo njihovih “savijeta” za one koji bi da preuzmu vlast u manjoj državi:

Priču započinjemo sa američkim predsjednikom Obamom, a zatim se vraćamo u prošlost, kada su se pojavile začeci primjene data nauke u politici: Klinton pa Buš (mlađi).

Slaven Letica je u članku “Uloga fenomena Big data u Obaminoj pobjedi 2012.” vrlo lijepo dočarao moć podataka (i premoć) Obaminog tima. Tehnički tim američkog predsjednika Obame broji oko 100 informatičkih i matematičkih stručnjaka, čije je znanje (između ostalog) omogućilo sticanje oko 44 miliona prijatelja na Fejsbuku te čak 48,6 miliona na Tviteru. To je, pak, posljedično omogućilo donacije u ukupnom iznosu od 1.072,600.000 dolara (veliki dio od tog iznosa pomoću društvenih mreža i Interneta uplatama od 5 do 100 dolara). Čak su i za donacije napravili malu aplikaciju.

Posljedica toga je i premoćna Obamina pobjeda 2012. godine. Može se reći da je Obama predizbornu kampanju vodio u virtuelnom prostoru, a Romni u zemaljskom. Ili, jedan je igrao košarku, a drugi fudbal.

E sad, pobijedio je onaj koji je igrao fudbal jer se igrala fudbalska utakmica. Obamin tim koristio je preko 16 miliona e-mail adresa, za razliku od 3 miliona Romnijevog tima. Je li samo jedno V (od tri, odnosno četiri big data V, volume - volumen) dovoljno? Bez uvida i tumačenja podataka, sigurno nije. Bez data stručnjaka zasigurno nije.

Ali, data science tim u kampanji “Obama for America” imao je dvije značajne prednosti prije nego što su započeli sa kampanjom 2012.g.: povjerenje vođstva, koje je imalo priliku vidjeti rezultate iz 2008., i prihvatanje analitike kao najvažnijeg pogona njihovih napora.

A imali su i pristup analitičkom talentu. Ali, iako je već mnogo toga napisano o ulozi podataka i analitike u izborima 2012., biće potrebno još mnogo vremena da politolozi, istoričari i profesori na poslovnim školama shvate koje su sve njihove prednosti. (više na ovom linku)