Poreska politika jedan je od najvažnijih faktora privrednog razvoja zemlje. Što je poreski sistem jednostavniji, privreda će se lakše i brže razvijati. Fondacija za poreze (Tax Foundation) objavila je Međunarodni indeks poreske konkurentnosti za 2017. godinu.

Ovo istraživanje mjeri svake godine poreske regulacije i složenost u zemljama Organizacije za privrednu saradnju i napredak (OECD). Riječ je o 35 razvijenih svjetskih ekonomija među kojima se Republika Srpska nažalost još uvijek ne nalazi.

Četvrtu godinu u nizu na vrhu tabele najjednostavnijih poreskih sistema među ovih 35 zemalja nalazi se Estonija s maksimalnim brojem bodova. Kako ističu u fondaciji, izvrsnost estonskog poreskog koda je u četiri pozitivne stvari: ima stopu od 20 odsto na dobit koja se naplaćuje samo u slučaju kad se dobit isplaćuje vlasnicima kompanije, a ne kad se reinvestira.

Druga stvar, Estonija takođe ima flat tax od 20 odsto na dohodak, ali on se ne odnosi na dohodak od dividende.

Treća stvar, porez na imovinu u Estoniji se odnosi samo na zemljište, ne i na ostalu imovinu. I četvrto, Estonija ima poreski sistem koji se zasniva na teritoriji zemlje, što znači da su od oporezivanja izuzeti prihodi ostvareni izvan Estonije (uz nekoliko izuzetaka).

Da se grad širi na sve strane govori i podatak da Banjaluka danas ima ukupno 601 ulicu i da je za proteklu deceniju dobila čak 135 novih. Podaci su to Gradske uprave, iz koje su naveli da je 2006. bilo 466 ulica, a danas 601. Taj broj bi ove godine mogao biti i veći jer iz nekoliko naselja koja se najviše šire smatraju da brojni ogranci treba da se pretvore u ulice, odnosno da dobiju naziv.

Na teritoriji grada registrovano je 65.000 putničkih motornih vozila, a uključujući autobuse, kamione i motocikle, taj broj se penje na 81.000. Pored svega toga, godišnje se u gradu evidentira 2.000 novoregistrovanih vozila, plus 1.200 novih vozača učesnika u saobraćaju.

Postavlja se pitanje da li ovakvu dinamiku rasta broja motornih vozila, prati i unapređenje saobraćajne infrastrukture.

Neophodno je planirati a potom izgraditi takvu infrastrukturu koja bi umnogome rasteretila saobraćaj i spriječila saobraćane gužve. To znači da se nove ulice ali i stare koje sam obilježio pod hitno moraju unaprijediti da imaju četiri kolovozne trake (po dvije u svakom smijeru).

Ovo je moj prijedlog za izvršenje budžetskih sredstava za 2017 ali i prijedlog za Plan budžeta za 2018. i 2019. godinu.

Uvećajte sliku kako bi ste vidjeli koje ulice smatram da su prioritet broj jedan za proširenje.

Za industriju u BiH/Republici Srpskoj izdvaja se tek 20 odsto iznosa ukupnih sredstava iz podsticaja iako se smatra jednom od perspektivnijih grana privrede, pokazala je Analiza budžetskih poticaja privredi u 2015. g. sa prijedlogom mjera za unapređenje procesa dodjele koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.

Za oblast industrije izdvojeno je blizu 22 miliona evra, što je čini drugom rangiranom oblašću po izdvojenim podsticajnim sredstvima, odmah nakon poljoprivrede. Poređenja radi, u 2013. g. za industriju dodijeljeno je 33 miliona evra, a u 2014. g. 18 miliona evra.

Najzastupljenije podgrane industrije u podsticajima u 2015. g. su prehrambena s 33%, drvna s 27% i industrija građevinskih materijala s 13%. Najmanje zastupljene grane su hemijska i IT industrija.

U skladu sa stavovima privrednika, najperspektivnije podgrane industrije su metalna, zatim drvna i namjenska industrija, te IT industrija.

Iako je IT industrija prepoznata kao jedna od najperspektivnijih grana, IT sektoru podsticaj je dodijelila samo jedna lokalna zajednica i taj podsticaj čini 0,08% učešća u podsticajima za industriju.

Mladi ljudi upravo su najviše zainteresovani da rade u ovom sektoru u odnosu na druge kategorije društva, a i okrenutiji su ka novim tehnologijama. Regionalna razvojna organizacija SERDA utvrdila je da 60 - 70 % radne populacije u IT sektoru čine mladi kadrovi, do 35 godina.

Oblast informacionih i komunikacionih tehnologija ima gotovo 3% zaposlenih, a ova oblast stvara 4,6% BDP-a, što je čini produktivnijom od nekih drugih oblasti industrije. Prosječna plata u IT industriji je i do 50% viša od prosječne plate.

Svijet je danas globalizovan i bez granica. Povećana potrošnja popraćena je intenzivnijom trgovinom čiji se volumen povećava. Istovremeno se sve više trguje na međunarodnom nivou. Rast digitalne privrede uzrokuje revoluciju u svakodnevnom životu i poslovnim modelima, a to ne utiče samo na tradicionalne privredne, političke, upravljačke, provedbene i poslovne modele, nego i na poreske i carinske uprave.

Digitalizacija je pospješila prekograničnu razmjenu i ubrzala njen razvoj. Razvoj poslovnih modela odražava činjenicu da preduzeća danas posluju potpuno drugačije nego u vrijeme kada su osmišljeni međunarodni poreski i carinski propisi. Npr. danas za prodaju robe i usluga nije nužna fizička prisutnost na tržištu, a to znači da može biti teško utvrditi poresku osnovicu na tom tržištu ili porijeklo robe u carinske svrhe.

Potrošač može naručiti robu iz cijelog svijeta jednim klikom. Zato se tržišni obuhvat povećava, cijene se uopšteno govoreći snižavaju te nastaju nove prilike, a ujedno se remete postojeći poslovni modeli – internet prodavnice efikasnije reaguju na potražnju. Važno je reći da to ne dovodi samo do povećanja trgovine nego i do njene fragmentacije jer se u proces uključuju nove stranke koje nisu uvijek upoznate sa poreskim i carinskim obvezama ili mogu strukturisati svoje poslovanje kako bi zaobišle te obveze.

Iako se čini kao nevažan dio odjeće, većina ljudi se slaže da loš izbor čarapa može da pokvari prvi utisak o nekoj osobi...

Bez obzira da li ih kupujete ili birate sami, ili to za vas radi neko drugi (majka, žena, djevojka) za vas su ova osnovna pravila kombinovanja čarapa s ostatkom odjeće. I ne, pitanje izbora čarapa nije vezano za to da li i koliko pratite modu i modne trendove.

BIJELE ČARAPE SU SAMO I ISKLJUČIVO ZA SPORT
Možda postoji opcija u kojoj se bijele čarape nose i izvan sportskih aktivnosti i osim uz sportsku odjeću, ali mi ih se ne možemo sjetiti. Ako vi znate, možete nositi bijele čarape. Ali ako niste sigurni radije izaberite neke druge. Čak i uz teksas bijele čarape nisu dobar izbor.

ELEGANTNE CIPELE ZAHTJEVAJU I ELEGANTNE ČARAPE
Ako ćete da obujete elegantnije cipele, odjelo i slično, nikako uz to nemojte uzeti sportske čarape, nezavisno koje su boje. Nije dovoljno da su to crne čarape, bitan je i materijal. Sportske čarape su obično deblje, a uz odjela uzmite finije, tanje čarape.

Rusija nije bogata samo naftom, nije samo poznata po svom oružju, kosmičkom programu i baletu, već ima i vrhunske programere koji su u posljednjih nekoliko godina napravili brojne, globalno poznate servise i aplikacije za mobilne uređaje.

Iako se u posljednje vrijeme, posebno preko okeana, ruske visoke tehnologije najprije povezuju sa hakerisanjem, ne čudi što američki portal techrepublic.com ipak priznaje da bi Rusija mogla uskoro da stvori vodeću visokokvalitetnu tehnološku kulturu. U prilog tome bi trebalo istaći i da je internet, kao i njegova upotreba u globalu u najvećoj svjetskoj državi jeftiniji i pristupačniji nego u većini razvijenih zemalja svijeta. Time se može objasniti činjenica da po broju korisnika interneta Rusija zauzima 4. mjesto na svijetu.

Istina je da ruski "Jandeks" ima deset puta manju vrijednost od Gugla, a da društvena mreža Vkontakte (VK) ima mnogo manje pratilaca od Fejsbuka, ali to nisu jedini pokazatelji. Važnije je to što se stručnjaci slažu da je stil ruskih programera pri rješavanju postojećih problema ili pristup osmišljavanju novih rješenja pomalo romantičan i da oni koriste fantaziju kako bi stvorili novu realnost.

Proglašenjem Nacionalnog parka "Drina" Republika Srpska je dobila novo zaštićeno područje prirode. Nacionalni park nalazi se na teritoriji opštine Srebrenica i zahvata površinu od 6.315,32 hektara.

Zaštita područja izvršena je na osnovu Zakona o Nacionalnom parku "Drina" i Studije za proglašenje zaštićenog područja - NP "Drina" koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na junskom zasjedanju. Studiju je, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 20/14) izradio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Zakon o NP „Drina“ objavljen je u „Službenom glasniku Republike Srpske" br. 63/17 od 4. jula 2017. godine.

NP „Drina“ je 19. zaštićeno područje u Republici Srpskoj i treće u kategoriji nacionalnog parka, nakon Sutjeske i Kozare. Površina pod zaštitom sada iznosi 27.972,35 hektara, što je udio od 1,13% od ukupne površine Republike Srpske.

Osnovne vrijednosti Nacionalnog parka „Drina“ su staništa endemičnih i reliktnih biljnih vrsta, prije svega Pančićeve omorike te klisurasto-kanjonska dolina rijeke Drine i njenih pritoka. Ovo područje čini jedinstveni kompleks, odnosno dio dinarske Starovlaško-raške visije.