Broj korisnika napadnutih malverom koji krade pristupne podatke sa raznih informacionih sistema/sajtova/servisa više je nego udvostručen u periodu od godinu dana. Ovaj broj se povećao na više od 850.000 napada u 2018. godini. Porast krađe krendencijala praćen je i većom ponudom ukradenih kredencijala na tržištima dark veba, kao i povećanjem broja porodica malvera koje su pokretale ove napade. Ovi nalazi objavljeni su u izvještaju kompanije Kaspersky Lab o prijetnjama za korisnike sajtova u 2018. godini.

Bilo da vam je neki virus, spajver, malver i sl. napao sistem ili ne, prije ili kasnije ćete biti u situaciji da vaš LEGACY informacioni sistem zamjenite sa potpuno novim sistemom, samo u ovom prvom slučaju ćete vjerovatno morati to uraditi mnogo ranije.

U dosta slučajeva migracija korisničkih kredencijala (username i password) nije u cjelosti moguća, jer se koriste složeni kriptografski algoritmi ili postoje neki drugi tehnički problemi u migraciji korisnika.

Pogodnosti koje se nude u IT branši su razne, rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme, česta vikend druženja u organizaciji kompanije, naknade za sportske aktivnosti, soba za igru u kompaniji, naknadu za parking, gorivo, automobil, telefon, besplatno voće i hrana na poslu, plaćen prekovremeni rad, plaćene edukacije (interne i eksterne), dnevnice i potpuno pokriveni putni troškovi, plaćanje osiguranja od povreda na radnom mjestu i van njega, povremena druženja i ekskurzije u organizaciji kompanije, bonusi za određene zaposlenike koji se svojim radom kvalifikuju za to, teretana kompanije i prostorije za odmor, kao i česta organizacija team building aktivnosti i sl.

Međutim, ako pričamo o radnom vremenu u IT branši i kako smo to mi u nekoj privilegovanoj situaciji u odnosu na ostale branše, onda treba reći da se ustvari radi o pogrešnom shvatanju ove, nazovi privilegije.

Naime, prije se može reći da je radno u vrijeme u IT branši, 24/7/365 jer sistem mora besprekorno da radi. Ako se nešto desi van radnog vremena, sasvim je normalno da intervenišeš momentalno, zar ne?

Znam da ovu stranicu prati puno ljudi koji nisu u svijetu IT-a, i ovim putem se obraćam upravo njima, predpostavaka je da ostali ovo dobro znaju.

Ako vidite da vaše dijete ima želju da se bavi ovim našim programersko-sistemaškim poslovima, motivišite ga, pomozite mu. Pitajte nekog kako. Pitajte mene, pomoćiću. Ali ako vam dijete nema te predispozicije, nemojte po svaku cijenu praviti od njega roba vaše ideologije. A od nas psihoterapeute.

Baš je opipljiv trend ljudi iz svih branši da djecu po svaku cijenu uguravaju u društvo programera/IT-evca, a djeca jednostavno žele da se igraju na kompu. Ne interesuju ih velike ideje njihovih roditelja.

Definicija: Digitalna transformacija je unapređenje ili reinženjering poslovnih procesa ili poslovanja uz pomoć svih raspoloživih digitalnih alata i tehnologija. To se postiže znanjima i vještinama koje omogućavaju uspješno upravljanje poslovanjem u savremenom digitalnom okruženju.

Jedan segment digitalne transformacije poslovanja želim da podijelim sa vama sa skorašnjeg puta u jednu razvijenu zemlju. Ovo je više beinstorming meni kao podsjetnik za neke buduće poslovne izazove kod nas a možda i vama bude koristio. Dakle, stavke nisam sortirao po prioritetima niti sam ih grupisao po oblastima, već jednostavno kako su mi padale na pamet:

Osnovnih škola u Republici Srpskoj je nešto ispod 700. Od tog broja, otprilike njih 400, mahom na periferiji, nemaju priključak na internet.

U narednom periodu planirano je uvođenje interneta u sva područna odjeljenja i obezbjeđivanje dovoljnog broja računara.

Problem broj 1:

Ako pitate direktore škola da li je potrebno da ove ustanove posjeduju računare povezane na internet, svi će reći da jeste. Ako ih pitate da vam obrazlože zašto je to bitno, dobićete odgovor tipa:

"Jer to iziskuje savremeni način života" ili "Mora se biti u korak s vremenom" i sl.

Dakle, oni znaju da su moderne tehnologije potrebne ali ne i koji je njihov potencijal niti kako ga iskoristiti.

Padne mi mrak na oči kad se samo prisjetim koliko sam novca dao za instrukcije iz tada "mrske" matematike u osnovnoj, srednjoj školi i na fakultetu.

Kao da je juče bilo, išao sam u sedmi razred osnovne škole. Ljilja, nastavnica matematike, bi mi zamjerila da čak i poslije ovoliko godina kažem nešto o njenom podučavanju iz matematike. Sjedio sam u prvoj klupi, nakon što je zvonilo za početak časa, Ljilja je ušla, provjerila ko je je odsutan a onda svima rekla da otvore stranicu broj ... i da tu lekciju sami kod kuće naučimo. STJŽiK.

Nakon toga, pristupila je ispitivanju. Možda baš taj dan, prozvala je mene i zadala mi zadatak u kome sam trebao da dokažem Pitagorinu teoremu. Ja onako smušen i zbunjen - zablokirao sam. Pitala me je kako glasi Pitagorina teorema. Rekao sam joj:

Da li želite da postanete programer? Da li se pitate koji programski jezik da učite?

Ovo je jedno od najčešće postavljenih pitanja ljudi koji ulaze u svijet programiranja. Pitanje je bitno zato što dobro odabrana tehnologija donosi veće mogućnosti pri izboru posla, bolju platu i zaradu, a samim tim i sigurniju budućnost.

Kriterijum za preporuku najboljih programerskih jezika za učenje je jednostavan. Preporučujem one jezike koji se najviše koriste, koji obezbjeđuju najbolje plate. A da se istovremeno mogu lako savladati.

Zato, upoznajemo Vas sa tri najbolja programska jezika za učenje.

Danas Aerodrom Banjaluka posluje najbolje od svog osnivanja. Pronađen je strateški partner RYANAIR. O potrebi za pronalaženjem strateškog partera pisao sam još 2015. godine. Sada već imamo redovne letove iz Banjaluke za Brisel, Štokholm, Memingen, Beograd, Berlin, a uskoro su najavljeni letovi i za Beč i Moskvu uz čarter letove za Grčku i Tursku preko turističke agencije Kontiki travel i nove destinacije koje se pripremaju već od septembra.

Šta mislite da li je vrijeme da se ide korak dalje? Bar u razmišljanju o krupnoj promjeni sadašnjeg izgleda zgrade Aerodroma Banjaluka, posebno u kreiranju novih pomoćnih sadržaja tj. proširenju funkcionalnih kapaciteta aerodroma. Postavlja se pitanje, zašto i kakvi novi kapaciteti trebaju banjalučkom aerodromu?

Razlog je procjena ruukovodstva aerodroma da će kroz ovaj aerodrom samo u ovoj godini proći 135.000 putnika a uvođenjem novih destinacija sigurno i mnogo više. Poslovni prostori na svim aerodromima su zamišljeni tako da su putnici prinuđeni da prođu kroz njegove pomoćne sadržaje da bi npr. došli do svog izlaza (Gate), odnosno do izlaza iz aerodroma, a sve sa ciljem da se što duže zadrže. Trenutni sadržaji banjalučkog aerodroma svojim putnicima ne nude - ama baš ništa, gdje bi putnici-posjetioci imali priliku da skrate vrijeme čekanja ukoliko je u pitanju vezali let, da se odmore, nešto kupe, ručaju, da se opuste, prespavaju i sl.

Nisam dugo šetao kroz Kastel, ne vodim tamo djecu jer im nemam šta pokazati. Ipak, neki dan smo ga obišli:

- Tata, za koliko otprilike će Kastel biti obnovljen?
- Stvarno ne znam.
- Reci otprilike.
- Pa otprilike za 30 godina.
- Ali ti ćeš tada umrijeti...

Za obnovu banjalučke tvrđave "Kastel" treba isuviše novca da bi ona ikad mogla biti obnovljena u pravom smislu te riječi. Čisto sumnjam da će obnovu, bar kakvu je ja zamišljam, doživjeti Generacija Y.

Porušene zidine, uništeni čitavi objekti, podrumi zatrpani gomilom smeća, urušeni i napukli krovovi, izvaljeni betonski blokovi, Mtelovo umrežavanje - samo su neki od "simptoma" Kastelove bolesti, za koje novca u budžetu jednostavno nema.