Nisu svi koji su pokrenuli uspješne poslove i zaradili milione "otkačeni studenti", neki su tek u pedesetim ostvarili svoje ideje. Svima je zajedničko da nisu odustajali i izbjegavali poslovne zamke.

Kad vidi Marka Zakerberga, koji je već u dvadesetima stvorio jednu od najvećih kompanija na svijetu, svako ko je navršio tridesetu ili je i stariji od toga može se osjećati frustrirano.

Međutim, ne bi to trebalo da vas dovede do toga da posumnjate u svoje sposobnosti, jer mnogo je i onih koji uspjeh doživjeli tek u srednjem, pa i kasnijem dobu. Puno je primjera ljudi koji su do tridesetih godina radili neki sasvim običan posao sa skromnim prihodima, koji nije imao nikakve veze s onim što ih je učinilo uspješnima.

Na primjer, Mark Kuban, američki biznismen kojeg je „Forbs“ nedavno procjenio na 3,5 milijardi dolara, do svoje 24. bio je barmen. Slavni glumac Harison Ford u tridesetima je bio stolar, a autorka serijala knjiga o Hariju Poteru DŽ. K. Rouling bila je samohrana majka.

Ukratko, koliko god godina imali, poenta je uvijek ista: Dobar posao počinje s idejom. Ono što razlikuje ljude koji su napravili nešto od svog života je njihova spremnost da svoju ideju sprovedu u djelo. Ako imate ideju zbog koje biste možda napustili trenutni posao da biste radili za sebe, morate biti spremni na akciju i imati na umu da stvari treba preduzimati brzo.

Vrbas je rijeka koja izvire ispod planine Zec (planina kod Fojnice) i nakon 250 km dugog toka se ulijeva u rijeku Savu kod Srpca, na 96 metara nadmorske visine.

Površina sliva ove rijeke iznosi oko 5.900 km² i na njenim obalama živi oko 500 hiljada stanovnika. Prije Banje Luke, Vrbas prolazi kroz kanjon i brojne klisure, koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirodnih vrijednosti iz 1955. godine.

Teče kroz: Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tijesno, Banjalučku kotlinu a donjim tokom preko svoje makroplavine Lijevče polje.

Sliv je izduženog oblika dužine 150 km i prosječne širine 70 km. Ima 36 direktnih pritoka dužih od 10 km, a najznačajnije su Pliva, Ugar, Crna Rijeka i Vrbanja. Sliv rijeke Vrbas u gornjem toku čine mnogobrojne manje rijeke: Pritoke Vrbasa su i Desna, Tušnica, Trnovača, Kruščica, Bistrica, Bunta, Vileški potok (Vileška rijeka), Vesočnica, Poričnica, Vitina (Vitinska rijeka), Duboka, Prusačka i Oboračka rijeka i Semešnica.

Verzionisanje koda najčešće je korišćena disciplina ALM-a. Mnogi razvojni timovi kojima je pojam ALM-a potpuno nepoznat koriste neki od alata za verzionisanje koda. Verzionisanje, odnosno spremanje koda u središnji repozitorijum u kojemu se bilježi svaka promjena kroz istoriju, jedna je od rijetkih opšteprihvaćenih dobrih praksi u razvoju softvera svih vrsta i namjena.

Izvorni kod je centralni dio svake aplikacije. lzgubite li popis vaših zahtjeva ili rezultate testiranja, još uvijek ćete imati projekat koji razvijate. Možda nećete najbolje moći upravljati daljnjim razvojem svoje aplikacije, ali bar nećete izgubiti ono što je do tada napravljeno. Gubitkom izvornog koda izgubili ste temelje vašeg projekta.

Nema koda, nema aplikacije! Zato je opravdano reći da je verzionisanje koda temeljna disciplina ALM-a i najčešće prvi korak u stvaranju dobro organizovnog razvojnog projekta.

Nije dovoljan, ali je sigurno neophodan uslov za usvajanje ALM-a u razvojnom timu. Preuzmi zadnju verziju (get), označi datoteke koje namjeravaš promijeniti (check-out), nakon izvršenih promjena vrati ih u sistem (check-in) - to su tri osnovne akcije svakog sistema za verzionisanje.

Kod nekih alata međutim akcije check-out i check-in objedinjene su u jednu. U alatu SubVersion takva se akcija naziva commit. Terminologija se razlikuje od alata do alata, ali su principi poprilično slični. Ko je stekao praksu s jednim alatom, vrlo lako će se naviknuti i na drugi.

Ako ste ikada isprobali Facebook, tada ste vidjeli da je na njemu dostupan i ogroman broj aplikacija. Zabavne, reklamne, poslovne - ima ih svakakvih, a možete ih lako napraviti i vi. Ovo "lako" shvatite uslovno, jer ipak je potrebno znati kako napraviti klasičnu web aplikaciju da biste je mogli prilagoditi Facebooku. Mogućnosti za pisanje aplikacija za Facebook su danas nesagledivo velike - razvijati aplikaciju možete u praktično bilo čemu, bitno je samo da se držite nekih pravila i ograničenja koje vam Facebook postavlja. Takođe, dobićete velik set funkcija uz čiju pomoć možete, ukoliko vam korisnik vaše aplikacije dozvoli, pristupati određenim njegovim podacima te tako graditi svoju aplikaciju po želji.

Korišćenje internet bankarstva je velika ušteda vremena a njegove osnovne prednosti su njegovo korišćenje sa bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji pristup internetu, pristup tekućim i svim ostalim računima 24 časa na dan, sedam dana u sedmici, brže i jednostavnije obavljanje transakcija, smanjenje troškova i količine papirnate korespondencije s bankama, ekonomičnija i brža komunikacija s bankama elektronskim putem i sve to, u mnogim bankama uz povoljnije naknade, za obavljanje usluga što je razlog zašto ga klijenti koriste. Ne treba izostaviti ni komotnost koju pruža takav način poslovanja.

U Republici Srpskoj a posebno u Banjaluci, broj korisnika ove usluge godišnje raste za oko 20 odsto.

Internet bankarstvo omogućava građanima da upravljaju svojim finansijama nezavisno od toga gdje se nalazi koristeći računar sa pristupom internetu. Funkcionalnosti su: obavljati finansijske transakcije, imati uvid u stanje i dnevne promjene na računu, preuzimati izvod od prethodnog dana, imati uvid u arhivske izvode, vršiti import i export izvoda u XML, XLS i TXT formatu.

Kako bi mogao planirati i kontrolisati troškove klijentu su takođe dostupne informacije o stanju i dospjelim obvezama po kreditima i karticama.
Takođe internet bankarstvo, nudi znatne uštede i u novcu, u obliku nižih naknada za provedena plaćanja. S obzirom na vrijeme u kojem su svi orijentisani na što veće uštede gdje god je to moguće, internetsko bankarstvo još više dobiva na značaju i privlači sve veći broj korisnika.

Potencira se važnost ideja, ali zaboravlja šta zapravo čini ideju i koliki je put od ideje do proizvoda kao i koje sve opasnosti i stranputice vrebaju neopreznog kreativca...

Pomalo nervozna atmosfera u sobi za sastanke. Moj sagovornik priča o tome šta ga motiviše u poslu, a ja nestrpljivo čekam da pređe na stvar. Da mi napokon ispriča ideju zbog koje je i zatražio sastanak. Njegova je pozicija nezahvalna - on ima ideju, ali ne i znanja pretvoriti je u konkretan proizvod. Napokon prelazimo na stvar. Dugi uvod, ograđivanje od drugih već viđenih projekata, vidim da iščekuje moju reakciju, pretpostavljam uzvik oduševljenja, možda i zagrljaj?

U glavi mi se vrte američke priče o uspjehu. Junak, mlad i neiskvaren, dolazi s idejom kod glavešine koji ga ismijava, odbija i izbacuje vani. Nešto kasnije junak je na svim naslovnicama, projekat apsolutni hit, a svi pričaju o glavešini koji je bio toliko blesav da propusti priliku.

Takvu su nam priče najdraže - J. K. Rowling je odbijena 13 puta prije nego što je pronašla izdavača za Harry Pottera, a Decca Records su odbili tad mladi bend Beatles jer su bili preslični bendu Shadows. Nisam glavešina niti nepristojan da se ičijoj ideji nasmijem, ali hoće li se mene sjećati s podsmjehom za par godina i kako sam ga odbio? Je li to zapravo najveća poslovna prilika, ne dana ili sedmica, već i cijele godine, a ja ću je propustiti? Maglovito se prisjećam Sunscreena i rečenice kako ti se život promijeni naglavačke u neki dosadan utorak u 4 popodne.

Ne morate biti vrstan marketinški stručnjak da biste znali da ne prihvataju svi ljudi novine podjednako brzo. Tačnije, oko ovoga se isprela čitava jedna mala nauka, podupreta istraživanjima (što nauci i priliči), a kao ishod imamo veoma koristan model nesrećnog imena: difuzija inovacija. Zaista zvuči kao neki suvoparni termin, ali dajte mu šansu.

Naime, difuzija inovacija oslanja se na spremnost ljudi da poklone svoje povjerenje novim proizvodima. Model difuzije inovacija objašnjava ovaj proces i njegove specifičnosti. Na njega se danas oslanjaju brojne firme kada lansiraju nove proizvode koji tek treba da pronađu put do svojih kupaca. Da bi taj proces bio efikasan, neophodno je poznavati karakteristike ciljne grupe, što je upravo centralna tema ovog modela: pitanje kako ljudi reaguju na novine.

S obzirom da živimo u doba brzog protoka informacija i vladavine digitalnog marketinga, upravo je za ovakve forme oglašavanja posebno bitan Model difuzije inovacija. Međutim, to ne znači da je on neprimjenljiv i na druge forme marketinga; naprotiv. Njegovim poznavanjem približićete se korak bliže svojoj ciljnoj grupi, odnosno kreirati realističnija očekivanja od svojih kampanja.

Da pređemo na stvar – Model difuzije inovacija, grafički predstavljen, izgleda ovako:

Najvažnije je shvatiti da psi ne razumiju ništa sem pokreta tijela i da bilo kakve komande ili povikivanja oni neće registrovati. Odbrana od napada pasa zahtjeva ozbiljan pristup i edukaciju ljudi, koji u panici često pogrešno reaguju i time samo dodatno uznemire životinju, poruka je profesionalnih dresera.

Nakon što je od ujeda razjarenih pitbulova teško povređeni čovjek (68) i 14-ogodišnji dječak, otvorili su pitanje kako izbjeći napad psa i šta činiti kada životinja već postane agresivna?

Ljudi koji iza sebe imaju višegodišnje iskustvo u radu sa psima, navode da bi pognuta glava i spušten rep već mogli da budu prvi znaci da pas nije prijateljski nastrojen. Šta onda uraditi?

U nastavku navodim osam savjeta kako da izbjegnete ovakvu neprijatnu situaciju:

2FA (two-factor authentication) je autentifikacija koja zahtjeva dva faktora da bi se izvršila identifikacija iz različitih kategorija akreditacije; obično je to jedan fizički faktor, kao što je kartica a drugi je nešto upamćeno, kao bezbjednosni kod.

Jednostavan primjer autentifikacije sa dva faktora je bankarska kartica: kartica sama po sebi je fizički faktor a PIN (identifikacioni broj) je drugi faktor. Zato je teško da bi neko mogao da upotriebi vašu karticu da bi pristupio vašem računu u banci ukoliko nema PIN-a.

Autentifikacija sa dva faktora drastično umanjuje mogućnost krađe identiteta, phishing-a i drugih prevara, jer krađa lozinke nije dovoljna da bi kradljivac pristupio informacijama.

Faktor autentifikacije je nezavisna kategorija akreditacije koja se koristi za identifikaciju verifikacije. Tri najčešće kategorije se često opisuju kao:

• nešto što vam je poznato (faktor koji znate),
• nešto što imate (vlasnički faktor) i
• nešto što predstavljate (faktor nasljedstva).
• Za sisteme sa većim zahtjevima za bezbjednost, lokacija i vrijeme su nešto što se dodaje kao četvrti i peti faktor.