Jedan od najznačajnijih italijanskih dizajnera, kratko i jasno je objasnio kako se postaje osoba od stila... Kada je Giorgio Armani prodao svoju Wolkswagen bubu od tog novca, 1975. godine dvojica partnera su otvorili karncelariju - Sergio je bio zadužen za finansije, a Giorgio za kreativu.

Danas, četrdesetak godina kasnije Giorgio Armani je sinonim za uspjeh, italijanski stil odijevanja, glamur i luksuz. Rođen je 1934. u Pjaćenci, malom provincijskom gradiću na rijeci Po. Da će jednoga dana stvarati prekrasnu odjeću moglo se naslutiti još u djetinjstvu. Sa bratom je izrađivao lutke za njihove amaterske predstave. Logično, Giorgio je bio zadužen za minijaturne kostime.

Svjetsku slavu stekao je 1982. kada se kao drugi po redu modni dizajner u istorija uglednog časopisa, pojavio na naslovnoj strani magazina Time. Prije njega to je uspjelo samo Christianu Dioru.

Zauvjek će ostati upamćen, po tome što je žene oslobodio strogoće. Početkom osamdesetih, za njih je izumio ležerne jakne i udobne pantalone. Isto je omogućio i muškarcima, odmah po osnivanju brenda.

Prema odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka, otisak prsta, skeniranje rožnjače oka i sl. kao biometrijski podatak spada u posebnu kategoriju ličnih podataka, što znači da je njihova obrada zabranjena osim u izuzetnim slučajevima.

Tako je, prije svega, predviđeno da je za obradu posebne kategorije ličnih podataka potrebna izričita saglasnost nosioca podataka.

Ova saglasnost:

• mora biti sačinjena u pisanoj formi,
• mora je potpisati nosilac podataka,
• mora sadržavati tačnu naznaku podataka na koje se saglasnost odnosi, te ime kontrolora, svrhu i vremenski period na koji se saglasnost za obradu podataka daje.

Zakonom o zaštiti ličnih podataka propisana je obrada ličnih podataka putem video nadzora. Tako je prema članu 21a. Zakona propisano: 

1. Snimci pohranjeni putem video nadzora na određenom prostoru na osnovu kojih se može identifikovati nosilac podataka predstavljaju zbirku ličnih podataka.
2. Kontrolor koji vrši video nadzor dužan je donijeti odluku koja će sadržavati pravila obrade sa ciljem poštivanja prava na zaštitu privatnosti i ličnog života nosioca podataka, ako video nadzor nije propisan zakonom.
3. Kontrolor koji vrši video nadzor dužan je na vidnom mjestu istaći obavještenje o vršenju video nadzora i kontakt putem kojeg se mogu dobiti pojedinosti o video nadzoru.

U slučaju kada video nadzor nije propisan zakonom, kontrolor mora odrediti svrhu njegove uspostave. Pri tome, mora se uzeti u obzir da li je postavljanje video nadzora zaista neophodno (npr. zbog učestalih krađa) i da li bi za postizanje predmetnog cilja bilo dovoljno neko drugo rješenje.

Prvo da se upoznamo sa ruskom kompanijom Yandex. Yandex je uz Mail.ru i VK.com najpoznatiji internet servis u Rusiji (a Rusija i rusko govorno područje je više od 250 miliona korisnika) i ono što je Gugl u ostatku svijeta to je Yandex u Rusiji i okolnim zemljama…

Yandex nije strogo ruska kompanija – oni su zvanično multinacionalna kompanija (dakle ipak ruski Gugl) imaju svoje ljude u USA, Švajcarskoj i Kini. karakteristični su po tome što imaju raznoraznih servisa i aplikacija od kojih je većina besplatna – a opet su i biznis orjentisani pa recimo imaju udio veći od 50% kad je internet oglašavanje u ruskom govornom području u pitanju.

Dakle definitivno ozbiljna kompanija koja gleda na duže staze.

PREDSTAVIĆEMO NEKE INTERESANTNE PROIZVODE/USLUGE OVE KOMPANIJE

Osnovni cilj Zakona o zaštiti ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ broj 49/06 i 76/11) je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, obezbjedi zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.

Shodno tome, osnovana je Agencija kao organ zadužen za zaštitu podataka.

U članu 3. Zakona o zaštiti LP, propisano je da je kontrolor svaki javni organ, fizičko ili pravno lice, agencija ili drugi organ koji samostalno ili zajedno s drugim vodi, obrađuje i utvrđuje svrhu i način obrade ličnih podataka na osnovu zakona ili propisa.

Nadalje, u članu 40. Zakona propisani su poslovi iz nadležnosti Agencije kao i ovlašćenja Agencije.

Jedan od poslova Agencije je i da nadgleda provođenje odredbi Zakona i drugih zakona o obradi ličnih podataka, a koje se provodi posredstvom inspekcije.

U konkretnom slučaju, kontrolor zbirke ličnih podataka je Facebook, čije sjedište nije na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Zakon o zaštiti ličnih podataka je opšti propis koji reguliše obradu i zaštitu ličnih podataka, a primjenjuje se na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako posebnim zakonom nije propisano drugačije.

Cilj Zakona je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.

U konkretnom slučaju riječ je o direktnom marketingu, obzirom da se radi o pozivanju putem telefona i nuđenju određenih proizvoda, promocija, nagradnih večera, poklona i slično, pri čemu su korišćeni Vaši lični podaci koji se nalaze u javnom telefonskom imeniku.

Kada je u pitanju direktni marketing, relevantne su odredbe člana 26. Zakona, kojim je propisano da nosilac ličnih podataka ima pravo da podnese besplatan prigovor na zahtjev kontrolora u pogledu budućeg korišćenja ili prenosa njegovih podataka u svrhu direktnog marketinga ili da bude obaviješten prije nego što njegovi podaci budu prvi put preneseni trećoj strani u svrhu direktnog marketinga.

Prilikom aplikacije za kreditno zaduženje, uobičajena je procedura da ste kao dio potrebne dokumentacije, dužni dostaviti i OVJERENU kopiju lične karte.

Šta mislite da je tačan odgovor? Da li smijete odbiti taj zahtjev, bez da budete oštećeni?

Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH”, br. 49/06, 76/11 i 89/11) je opšti propis koji reguliše obradu i zaštitu ličnih podataka i primjenjuje se na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako drugi zakon ne nalaže drugačije.

Jedan od principa obrade ličnih podataka je princip pravičnosti i zakonitosti propisan u stavu (1) tačka a) člana 4. Zakona. Ovaj princip podrazumjeva obradu ličnih podataka na osnovu i u granicama zakona i drugih propisa. Ostvarivanje principa pravičnosti i zakonitosti znači pridržavanje materijalno i formalno-pravnih propisa koji se imaju primjeniti u konkretnoj stvari, odnosno obezbjeđivanje materijalno-pravne i procesno-pravne zakonitosti.

Rizik od dvostrukog oporezivanja nastaje kada dvije države imaju pravo oporezovati vaš dohodak, npr.:

• ako živite u jednoj državi članici, a radite u drugoj (dnevni migranti)
• ako ste upućeni na kraći rad u inostranstvo
• ako živite i tražite posao u inostranstvu, a prenijeli ste naknade za nezaposlenost iz matične države
• ako ste otišli u penziju u jednoj državi, a primate penziju iz druge države

U tom će se slučaju na vas doduše uvijek primjenjivati poreska pravila države u kojoj imate boravište, ali možda ćete morati platiti porez i u drugoj državi.

Srećom, većina država ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ti vas ugovori u pravilu štite od dvostrukog oporezivanja:

• na osnovu mnogih dvostranih poreskih ugovora iznos poreza koji ste uplatili u državi u kojoj radite oduzima se od iznosa poreza koji biste trebali platiti u državi u kojoj imate boravište
• u drugim slučajevima na dohodak koji ste ostvarili u državi u kojoj radite mogli biste plaćati porez samo u toj državi i on bi bio oslobođen od poreza u državi u kojoj imate boravište.